Naučnici upozoravaju na potencijalne uticaje priobalnog „osvježavanja“ vode

Međutim, kombinacija topljenja glečera, pojačanih kiša i ekstremnih vremenskih prilika znači da su vode u nekim od najudaljenijih dijelova planete sve više izložene smanjenju nivoa soli.

Naučnici ovaj fenomen nazivaju „osvježavanjem“, a nova studija ističe uticaj koji bi to moglo imati na vrste u plitkim priobalnim vodama Antarktika. Istraživači upozoravaju da kontinuirano osvježavanje priobalnih voda može predstavljati značajnu pretnju za mnoge morske beskičmenjake koji žive u tom regionu, ali i da bi moglo promijeniti prirodu svjetskog okeana.

Istraživanje su sproveli naučnici sa Plimutskog univerziteta i iz Britanskog antarktičkog instituta, a zasniva se na prethodnom radu na procijeni uticaja promjenljivih okeanskih uslova na neke od najmanjih, ali najvažnijih stanovnika planete.

„Otkrili smo još 2017. godine da čak i ako se voda delimično razblaži - amfipode gube so i dolazi do oštećenja njihovih škrga. Ovo je važno za cijelu planetu jer su Antarktik i njegov živi svet bitni za funkcionalnu životnu sredinu. Oštećenje Antarktika nanosi štetu svima nama, a osvježavanje ne mora biti vrlo veliko da bi imalo ozbiljan uticaj na zdravlje mnogih vrsta beskičmenjaka“, kažu istraživači.

Svijet

Dječak (8) izvučen bez svijesti iz mora, ljekari mu se bore za život

Novo istraživanje se fokusira na vrstu džinovskog amfipoda Paraceradocus miersi, uveliko prisutnu u antarktičkim vodama i srodnu sa skačućim amfipodama na plažama u umjerenim klimatskim zonama.

Koristeći jedinke skupljene u zalivu Rajder na Antarktičkom poluostrvu, istraživači su procijenili kako njihove tjelesne tečnosti i unutrašnji organi reaguju kad su izloženi simuliranom eksperimentu osvježavanja. Otkrili su da je ova vrsta, kad je izložena smanjenju nivoa soli u vodi, još u stanju da reguliše neke od ključnih hemikalija – uključujući kalcijum – koje su bitne za njene tjelesne funkcije.

Međutim, ukupna regulacija jona koji čine punu koncentraciju morske vode je narušena, što znači da amfipode gube so i njihove škrge bivaju oštećene. To može dovesti do velikog broja smrti među jedinkama koje žive u plitkim vodama.

„Dok se klimatske promjene nastavljaju, životne sredine će se mijenjati više od uslova s kojima životinje mogu da se nose. U morima oko Antarktika, najveći signal klimatskih promjena je topljenje leda, što u okeane dodaje velike količine svježe, slatke vode. Ovo smanjenje saliniteta moglo bi imati drastične posljedice, mijenjajući zajednice na morskom dnu. Naša studija pruža bitne dokaze o tome šta bi se u budućnosti moglo dogoditi sa različitim vrstama“, kažu autori.

(telegraf)