Pronađen okidač sporih zemljotresa

29.06.2026 13:55

Komentari:

0
Мотоциклисти возе путем испуцалим у земљотресима који су погодили Ла Гваиру, Венецуела, дан раније, у четвртак, 25. јуна 2026. године.
Foto: AP Photo/Javier Campos/Tanjug

Novo istraživanje, koje je predvodio dr Timoti Čepmen, otkrilo je okidač sporih zemljotresa. To pruža dragocjene odgovore onima koji žive u područjima podložnim prirodnim katastrofama, saopštio je Univerzitet Nove Engleske.

Za razliku od običnih zemljotresa, koji izazivaju iznenadno i brzo pomjeranje tla, spori zemljotresi se rijetko osjećaju, dok se seizmička aktivnost odvija danima, a u nekim slučajevima i mjesecima. Dr Čepmen kaže da ovi zemljotresi prate ritmičan, predvidiv ciklus i da im je potrebna samo mala sila, ekvivalentna težini pune kade, kako bi došlo do pucanj, prenosi Telegraf.

"Ovo istraživanje ispitalo je kako voda postaje brzo dostupna iz inače čvrstih minerala na cikličan način tokom hiljada ili miliona godina. Pošto je voda dostupna u porama stijene, ona omogućava djelovanje slabih sila potrebnih za izazivanje sporih zemljotresa i može objasniti njihovu ponovljenu aktivnost", rekao je dr Čepmen.

илу-авион-29062026

Zašto avionske karte ostaju skupe uprkos padu cijena goriva?

Kako bi otkrio ovaj mehanizam, istraživački tim je otputovao na Novu Kaledoniju i istražio moguće „fosilne“ primjere sporih zemljotresa zabilježene u stijenama na površini Zemlje. Uzorci su stavljeni pod mikroskop i analizirani kako bi se pronašle sitne karakteristike koje ukazuju na to da je voda nekada bila prisutna.

Otkrivanjem ovih informacija, naučnici će biti bolje opremljeni da se pripreme i minimizuju rizik koji prati ove neuhvatljive zemljotrese.

"Ovo istraživanje je važno jer milijarde ljudi žive u regionima koji su pod rizikom od zemljotresa", rekao je dr Čepmen i dodao:

Француска топлотни талас

Toplotni talas sije smrt u Francuskoj: 1.000 smrtnih slučajeva u pet dana

"Još mnogo više njih, uključujući Australijance, živi duž obala koje mogu biti pogođene cunamijima izazvanim zemljotresima. Bolje razumijevanje toga kako i zašto se spori zemljotresi dešavaju, ili ne dešavaju, predstavlja osnovu svake procjene opasnosti".

Iako je ova faza istraživanja završena, dr Čepmen kaže da predstoji još mnogo posla.

"Sljedeći koraci uključuju procjenu razmjera pomjeranja do kojih dolazi u stijenama tokom ovih događaja sporih zemljotresa. Jedan od izazova sa kojima se suočavamo je taj što je traženje ovih „fosilnih“ karakteristika slično traženju igle u plastu sijena zbog kratkog trajanja aktivnosti, od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, u stijenama koje su se formirale milionima godina. Jednom kada se pronađu, ove karakteristike moraju biti povezane sa silama mnogo većih razmjera unutar sekvenci stijena ili čak sa cjelokupnim kretanjem jedne tektonske ploče", rekao je on.

Istraživanje je objavljeno u vodećem svjetskom časopisu za geonauke „Geologija“ (Geology).

Podijeli: