Ovo je najhladniji grad na svijetu: Evo kako se stanovnici oblače za izlazak iz kuće na -50

Grad se nalazi oko 450 kilometara južno od Arktičkog kruga, a karakteriše ga trajno smrznuto tlo, čak i tokom ljetnih meseci, kada živa u termometru može preći 30 stepeni. Zimi je situacija posebno surova – već petnaestak minuta provedenih na otvorenom pri ekstremnom minusu može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje, uključujući teške promrzline.

Svijet

Dječaka silovala žena (55) kod koje je stanovao sa majkom: Zlostavljanje trajalo deset godina

Stanovnici su zbog toga razvili posebne navike i rješenja. Zgrade često imaju dva ili čak tri ulazna prostora, koji služe kao tampon-zona između toplog i ledenog vazduha. Spoljašnja stepeništa prekrivena su tepisima kako bi se spriječilo klizanje po zaleđenim ulicama. Automobili su dodatno izolovani zaštitnim navlakama, a motori se često ne gase satima, čak i kada nema vozača, jer bi u suprotnom ponovo pokretanje bilo gotovo nemoguće. Tokom dana s ekstremnim minusima, boravak na ulici svodi se na minimum – ako pješaci moraju da pređu veću razdaljinu, svraćaju u prodavnice, banke ili druge zatvorene prostore kako bi se nakratko zagrijali.

Kako izgleda život u najhladnijem gradu na svijetu

Blogerka Kiun B odrasla je u Jakutiji i navikla je na duge, tamne i ledene zime. Iako bi mnogi takve uslove smatrali nepodnošljivim, ona kaže da ih doživljava kao dio svog identiteta.

"Najniža ikada zabilježena temperatura bila je –71 stepen, ali uprkos tome, ovo mjesto volim. Jakutija je pravi skriveni biser – netaknuta priroda, snažna tradicija i ljudi koji znaju kako da žive u teškim uslovima", ističe Kiun, koja na društvenim mrežama prikazuje svakodnevicu života na krajnjem sjeveru.

Društvo

Sutra se slavi Sveta Varvara: Postoji posebno vjerovanje za dane do Božića

Jedno od najčešćih pitanja koje dobija odnosi se na oblačenje. U ovim krajevima garderoba nije stvar stila, već osnovno sredstvo zaštite. Slojevito oblačenje je pravilo – više tanjih slojeva efikasnije zadržava tjelesnu toplotu nego jedan debeo. Odjeća ne smije biti preuska, jer vazduh između slojeva igra ključnu ulogu u očuvanju toplote. Posebna pažnja posvećuje se glavi, šakama i stopalima, koji su najosjetljiviji na hladnoću.

Stanovnici Jakutska dobro znaju da pamuk u ovakvim uslovima nema prednosti. Umjesto njega koriste termo-materijale, vunu i krzno, koji znatno bolje čuvaju tjelesnu toplotu. Kiun objašnjava da tokom zime nosi debele termo-pantalone preko helanki i vunenih štitnika za koljena, kao i dva sloja čarapa – klasične i one od kamilje dlake.

Kada je riječ o obući, standardne zimske čizme nisu dovoljne. Neophodna je specijalna obuća sa debelim đonom koji štiti od smrznutog tla, dok je unutrašnjost obložena krznom ili filcom. Gornji sloj odjeće mora da štiti od vjetra, snijega i ekstremnog minusa, pa su jakne izrazito tople, dugačke i često ukrašene pravim krznom oko kapuljače. Nije neuobičajeno da žene godinama odvajaju novac za krznene kapute, koji mogu koštati i desetine hiljada evra, ali značajno olakšavaju život tokom surovih zima.

Porodica

Šta uraditi ako se dijete plaši Djeda Mraza?

Ruke se štite u više slojeva – prvo tankim rukavicama, a zatim masivnim, često krznenim rukavicama bez odvojenih prstiju, jer takav oblik bolje čuva toplotu. Zimi se na ulicama Jakutska najčešće vide samo oči prolaznika, pošto su lice i vrat gotovo uvijek prekriveni maskama i šalovima.