Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
Šah je u ruske zemlje stigao sa Istoka još u srednjem vijeku, a tokom formiranja centralizovane ruske države postepeno je postao dio dvorske kulture.
Iako je bio poznat već u vrijeme Ivana Groznog, pravi procvat doživio je nešto kasnije, kada su ga ruski vladari počeli da doživljavaju kao mnogo više od načina da prekrate vrijeme.
Posebno interesovanje za šah pokazivao je car Aleksej Mihajlovič, otac Petra Velikog. Na njegovom dvoru redovno su organizovane partije kojima su prisustvovali bojari, strani ambasadori i najbliži carevi saradnici.
Šah je u to vrijeme postao i sredstvo neformalne diplomatije, jer su vladari kroz igru mogli da steknu utisak o načinu razmišljanja, strpljenju i karakteru svojih sagovornika.
Petar Veliki vjerovao je da šah razvija vještine neophodne za upravljanje državom. Tokom putovanja po Evropi redovno je igrao sa evropskim vladarima. Za njega su šahovske partije bile prilika da pokaže sposobnost planiranja, predviđanja poteza protivnika i traženja rješenja za složene situacije.
Tokom njegove vladavine šah je dobio i značaj u obrazovanju mladih plemića. Petar je smatrao da igra razvija planiranje, procjenu rizika i donošenje odluka u neizvesnim okolnostima.
Za razliku od Petra, Katarina Velika šah je prije svega doživljavala kao prostor za intelektualnu razmjenu.
Na njenom dvoru šahovske partije bile su dio salona na kojima su se okupljali diplomate, naučnici i drugi ugledni gosti, a tokom igre razgovaralo se o politici, filozofiji i nauci.

Svijet
Zapad preko igrice "Pokémon GO" sakupljao obavještajne podatke?!
Katarina je i sama bila posvećena igračica, a tokom njene vladavine pojavili su se prvi šahovski klubovi i društva, objavljivane su knjige o šahu i organizovani turniri.
Aleksandar I šah je video i kao intelektualnu vježbu i kao vid umetničkog izražavanja. Redovno je igrao sa bliskim saradnicima, a partije su mu, prema istorijskim zapisima, služile kao predah od državničkih obaveza. Tokom Napoleonovih ratova proučavao je šahovske partije velikih majstora, nastojeći da bolje razumije strateško razmišljanje.
Za Nikolaja I šah je bio ozbiljna disciplina koja je zahtevala potpunu koncentraciju i poštovanje pravila. Tokom njegove vladavine šah je postao dio zvaničnih dvorskih događaja, a tokom prijema stranih delegacija često su priređivane šahovske partije. Istovremeno je podržavao i razvoj šahovskog obrazovanja, jer je smatrao da igra razvija logiku, pamćenje i koncentraciju.
Posljednji ruski car, Nikolaj II, takođe je bio ljubitelj šaha. Redovno je igrao sa članovima porodice i bliskim prijateljima, a podržavao je i razvoj šahovske kulture kroz dobrotvorne turnire i pomoć mladim talentima.
Politička kriza posljednjih godina Ruskog carstva negativno je uticala i na šahovski život - mnogi klubovi su prestali sa radom, turniri su otkazani, a brojni istaknuti šahisti napustili su zemlju. Prema sačuvanim zapisima, šah je pratio carsku porodicu i tokom teških perioda - Nikolaj II i njegovi najbliži nastavili su da ga igraju čak i tokom zatočeništva.
Iz istorijskih izvora možemo zaključiti da šah za ruske careve nije bio samo zabava. Smatrali su ga igrom koja razvija strpljenje, strateško razmišljanje i sposobnost predviđanja posljedica - a sve to su bile važne osobine koje su im pomogle i u upravljanju tako velikom državom.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Svijet
1 d
0
Nauka i tehnologija
2 mj
0
Nauka i tehnologija
2 mj
0
Nauka i tehnologija
3 mj
0
Zanimljivosti
5 h
0
Zanimljivosti
10 h
0
Zanimljivosti
11 h
0
Zanimljivosti
15 h
0Najnovije
22
52
22
49
22
41
22
40
22
25
Trenutno na programu