"Tačan datum kraja svijeta" predviđen je jezivom jednačinom - i trebalo bi da bude uskoro!

Predviđanja kraja svijeta kroz istoriju su bezbrojna. Jedno od najranijih zabilježeno je prije gotovo 4.800 godina, kada se pisac iz drevne Asirije žalio na pad moralnih vrijednosti mlađe generacije, što je, po njegovom mišljenju, nagovještavalo slom civilizacije. Od tada do danas apokaliptična upozorenja redovno se ponavljaju, najčešće bez ikakve naučne podloge, prenosi Miror (Mirror).

Većina takvih proročanstava dolazila je od vjerskih vođa i samoproglašenih „proroka“ – od jevrejskog vođe Simona bar Giore, koji je vjerovao da će svijet nestati oko 70. godine, do savremenih propovjednika koji su kraj svijeta najavljivali još prošle jeseni. Ipak, jedno upozorenje, izneseno prije više od šest decenija, i danas izaziva nelagodu jer ima određenu naučnu težinu.

Društvo

Sutra počinju nekršteni dani: Do Bogojavljenja se ovi običaji strogo poštuju, naročito noću

Naime, u novembru 1960. godine Sajens je objavio rad trojice istraživača sa Univerziteta Ilinois koji su upozorili na mogući globalni kolaps u petak, 13. novembra 2026. godine. Njihova vizija kraja svijeta nije uključivala nuklearni rat, udar asteroida ili erupciju supervulkana, već problem koji je daleko teže izbjeći – prenaseljenost.

Naučnici su analizirali demografske trendove zapadnog svijeta i zaključili da medicinski napredak dramatično ubrzava rast globalne populacije. Prema njihovim proračunima, broj ljudi na planeti trebalo je da „teži beskonačnosti“ upravo oko 2026. godine, što bi neminovno dovelo do globalnog nedostatka hrane i osnovnih resursa.

Godine 1960. na Zemlji su živjele oko tri milijarde ljudi. Danas, na početku 2026. godine, taj broj premašuje osam milijardi, a jasni znaci ozbiljnog usporavanja rasta još nisu vidljivi. Prema procjenama demografa, globalna populacija mogla bi početi da opada tek oko 2080. godine.

Nauka i tehnologija

Ovako vještačka inteligencija vidi 2026. godinu: Ni rat, ni mir...

Ova ideja nije nova. Britanski ekonomista Tomas Maltus još je 1798. godine upozoravao da će čovječanstvo neminovno ostati bez hrane jer stanovništvo raste eksponencijalno, dok proizvodnja hrane raste znatno sporije. Iako se do sada pokazalo da tehnološki i poljoprivredni napredak uspijeva da prati rast populacije, strah od takozvane „maltuzijanske krize“ i dalje tinja.

Zanimljivo je da se neki od najbogatijih ljudi na svijetu ponašaju kao da takav scenario nije nemoguć. Mark Zakerberg, prema pisanjima medija, potrošio je gotovo 190 miliona dolara na ogromno imanje na Havajima, gdje gradi luksuzni kompleks sa podzemnim bunkerom, sopstvenim izvorima energije i zalihama hrane. Džef Bezos kupio je nekretnine na izuzetno sigurnoj lokaciji na Floridi, dok je Leri Elison praktično preuzeo čitavo havajsko ostrvo Lanai.

Nauka i tehnologija

Imaš nalaze i ne znaš šta znače? ChatGPT sada objašnjava zdravlje „na srpskom“

Iako sve ovo zvuči kao zaplet naučnofantastičnog filma, ovakva ulaganja otvaraju ozbiljno pitanje: da li se neki već pripremaju za scenario u kojem će hrana, prostor i bezbjednost postati najvrednije valute? Da li će 2026. godina zaista biti prelomna ili će ostati samo još jedan datum u dugoj istoriji neostvarenih apokaliptičnih prognoza – ostaje da se vidi.

(Telegraf)