Benefiti gladovanja ili posta: Naučnici uočili promjene i u mozgu

Periodično gladovanje dovodi do značajnih promjena kako u crijevima, tako i u mozgu, što može otvoriti nove mogućnosti za održavanje zdrave tjelesne težine.

Savjeti

Trik za brže sušenje veša tokom zimskih dana: Biće suv za samo 2 sata

Istraživači iz Kine su tokom dva mjeseca proučavali 25 dobrovoljaca koji su svrstani u kategoriju gojaznih, u kojima su učestvovali u programu intermitentnog ograničenja energije - režimu koji podrazumijeva pažljivu kontrolu unosa kalorija i relativni post u određene dane, navodi se u istraživanju.

Ne samo da su učesnici studije smanjili tjelesnu težinu, u prosjeku 7,6 kilograma ili 7,8 odsto svoje tjelesne mase, već su takođe uočene promjene u aktivnosti regija mozga povezanih sa gojaznošću, kao i u sastavu crijevne mikrobiote.

"Pokazujemo da ova ishrana mijenja osu mozak-crijeva-mikrobiom kod ljudi. Uočene promjene u crijevnom mikrobiomu i aktivnosti regija mozga povezanih sa zavisnošću tokom i nakon smanjenja tjelesne težine veoma su dinamičke i međusobno povezane tokom vremena", navode istraživači.

Svijet

Policija zaustavila ženu sa djetetom (2), pa pronašli preko 200 kilograma droge u automobilu

Još uvijek nije jasno šta tačno uzrokuje ove promjene, niti da li crijeva utiču na mozak ili mozak na crijeva. Ipak, poznato je da su crijeva i mozak tijesno povezani, pa bi uticaj na određene regione mozga mogao biti jedan od načina da se kontroliše unos hrane.

Reguliše apetit i zavisnost

Promjene u moždanoj aktivnosti, uočene pomoću magnetne rezonance, zabilježene su u regijama za koje je poznato da imaju važnu ulogu u regulaciji apetita i zavisnosti. Osim toga, promjene u crijevnom mikrobiomu, analizirane kroz uzorke stolice i mjerenja krvi, povezane su sa određenim regijama mozga.

"Smatra se da crijevni mikrobiom komunicira sa mozgom na složen, dvosmjeran način. Mikrobiom proizvodi neurotransmitere i neurotoksine koji do mozga dospijevaju putem nerava i krvotoka. Zauzvrat, mozak kontroliše ponašanje u ishrani, dok hranljive materije iz naše ishrane mijenjaju sastav cijevnog mikrobioma", naglašavaju stručnjaci.

Republika Srpska

Mazalica: Budžet realno ostvariv

Procjenjuje se da više od milijardu ljudi širom svijeta ima problem sa gojaznošću, što povećava rizik od brojnih zdravstvenih problema - od raka do srčanih bolesti. Bolje razumijevanje načina na koji su mozak i crijeva međusobno povezani moglo bi imati veliki značaj u efikasnoj prevenciji i smanjenju gojaznosti.