Large banner

Da li je nizak krvni pritisak opasan? Ovo su alarmi da se morate javiti ljekaru

Autor:

ATV
28.04.2026 11:10

Komentari:

0
Докторица са црним ноктима и наочарима сједи за столом и куца на тастатури.
Foto: Unsplash

Može li nizak krvni pritisak (hipotenzija) da bude razlog za brigu? Stručnjaci objašnjavaju kada predstavlja rizik po zdravlje i koje simptome ne treba ignorisati.

Kada je krvni pritisak niži od 90/60 mm Hg, smatra se niskim. Do toga može dovesti više faktora. Najčešći simptomi su vrtoglavica i nesvestica, ali mnogi ljudi nemaju nikakve tegobe. To može biti zbunjujuće – kada nizak pritisak zapravo postaje opasan?

Može li nizak pritisak biti opasan po život?

U određenim situacijama – da. Nizak krvni pritisak može smanjiti dotok krvi do važnih organa, poput mozga, srca i bubrega. Iako neki ljudi prirodno imaju niži pritisak bez simptoma, problem nastaje kada on naglo padne ili izaziva tegobe kao što su:

  • vrtoglavica
  • nesvjestica
  • zamućen vid
  • konfuzija (zbunjenost)
  • mučnina
  • umor i slabost

S druge strane, kod mnogih zdravih osoba vrijednosti ispod 90/60 mm Hg ne izazivaju simptome i ne zahtjevaju liječenje.

Važno je znati da nizak pritisak može postati opasan ako padne toliko da organi ne dobijaju dovoljno kiseonika. Tada se javljaju upozoravajući znaci poput omaglice i gubitka svijesti. Ako se ne liječi, stanje može postati ozbiljno i dovesti do trajnog oštećenja organa, pa čak i kome ili smrti.

Kada je riječ o srčanom i moždanom udaru, istraživanja pokazuju da je kod osoba sa niskim rizikom vjerovatnoća ovih događaja zbog niskog pritiska mala.

Koji su rizici veoma niskog pritiska?

Izrazito nizak krvni pritisak može izazvati niz problema u organizmu:

Otkazivanje organa -nagli pad pritiska može oštetiti bubrege, jer im je potreban određeni pritisak da bi filtrirali krv. Dugotrajna hipotenzija može ugroziti i jetru i crijeva.

плућа-снимак плућа

Doktori zabrinuti zbog nove bolesti pluća: Ovo su simptomi

Oštećenje mozga - ako mozak ne dobija dovoljno krvi bogate kiseonikom, povećava se rizik od moždanog udara ili trajnog oštećenja (problemi sa pamćenjem i razmišljanjem).

Opterećenje srca - srce pokušava da nadoknadi nizak pritisak tako što brže kuca (tahikardija), što može dovesti do srčanih problema ako ni samo srce ne dobija dovoljno krvi.

Hipotenzivni šok - najteži oblik, kada cirkulacija otkazuje, a organi počinju da prestaju da funkcionišu.

Znakovi upozorenja koje ne smijete ignorisati

Ozbiljni simptomi niskog pritiska mogu uključivati:

  • hladnu i ljepljivu kožu
  • blijedo lice
  • slab ili ubrzan puls
  • plitko disanje
  • bol u grudima
  • gubitak svijesti

Ovi znaci mogu ukazivati na ozbiljna stanja kao što su teška dehidratacija, obilno krvarenje, srčani problemi, infekcije, alergijske reakcije ili šok. Nizak pritisak može izazvati i naglo ustajanje, dugotrajna bolest, visoka temperatura, povraćanje, dijareja, trudnoća ili neželjeni efekti lijekova.

Kako se dijagnostikuje nizak pritisak?

Lekari mogu preporučiti različite analize kako bi otkrili uzrok:

Laboratorijske analize:

  • krv i urin (provera dijabetesa, nedostatka vitamina, hormonskih poremećaja, anemije ili trudnoće)

Snimanja:

rendgen

  • CT (kompjuterizovana tomografija)
  • magnetna rezonanca (MRI)
  • ultrazvuk srca (ehokardiogram)

Dodatni testovi:

  • EKG (snimanje rada srca)
  • test opterećenja
  • „tilt test“ (test nagibnog stola – koristi se za otkrivanje ortostatske hipotenzije, tj. pada pritiska pri ustajanju)

Kako držati nizak pritisak pod kontrolom?

Evo nekoliko jednostavnih savjeta:

  • Ustajte polako – posebno iz kreveta ili sa stolice
  • Budite fizički aktivni – izbjegavajte dugo sjedenje
  • Jedite manje, a češće obroke – obilni obroci mogu sniziti pritisak
  • Pijte dovoljno vode – hidratacija je ključna
  • Povećajte unos soli po savetu lekara – ali birajte zdrave namirnice

Kada se javiti ljekaru?

Potražite medicinsku pomoć ako su simptomi česti, jaki ili se pogoršavaju, ili ako se nesvjestica ponavlja.

Hitna pomoć je neophodna ako osoba:

  • kolabira
  • otežano diše
  • ima jak bol u grudima
  • djeluje zbunjeno
  • pokazuje znake šoka

Takođe, obratite se ljekaru ako:

  • pritisak naglo padne i izazove vrtoglavicu
  • dođe do konfuzije ili otežanog govora
  • se javljaju česte nesvjestice ili osjećaj da ćete se onesvjestiti

Nizak krvni pritisak nije uvijek opasan, ali u određenim situacijama može biti ozbiljan. Važno je prepoznati simptome na vrijeme i reagovati kako bi se spriječile komplikacije, prenosi Kurir.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli:

Large banner