Jedna vrsta demencije uzima maha: Mladi su posebno ugroženi

Možda je vrijeme da čujete izraz koji sve češće kruži među stručnjacima: digitalna demencija.

Iako nije zvanična medicinska dijagnoza, ovaj termin opisuje realan fenomen - slabljenje kognitivnih sposobnosti usljed prekomjernog oslanjanja na tehnologiju.

Pogađa i djecu i odrasle.

I najčešće je primjećuju drugi - prije nego mi sami.

Šta je digitalna demencija?

Termin je 2012. popularizovao njemački neuronaučnik Manfred Špicer u knjizi "Digitalna demencija", u kojoj je upozorio da prekomjerna upotreba tehnologije može dovesti do slabljenja pamćenja, koncentracije i sposobnosti dubokog razmišljanja.

Već naredne godine, ljekari u Južnoj Koreji upozoravali su na porast ovog fenomena među mladima, koji više ne pamte ni sopstvene brojeve telefona jer sve delegiraju uređajima.

Banja Luka

Eko toplane Banjaluka: Rast troškova tri puta veći od rasta cijene grijanja

Suština je jednostavna: mozak funkcioniše po principu "koristi ga ili ga izgubi".

Kada mentalne napore stalno prebacujemo na telefon - određeni dijelovi mozga postaju pasivni.

Šta se dešava mozgu?

Prema istraživanjima, prekomjerna upotreba pametnih telefona i igrica može poremetiti uravnotežen razvoj mozga, naročito kod djece i adolescenata.

Navodi se da digitalni sadržaji preterano stimulišu levu hemisferu (logiku i analitiku), dok desna, zadužena za kreativnost i koncentraciju, može ostati manje aktivna.

To dovodi do:

Slabljenja kratkoročnog pamćenja

• Oslanjanja na GPS umesto prostorne orijentacije
• Mentalne iscrpljenosti usljed stalnog protoka informacija
• Četiri glavna simptoma digitalne demencije
• Iako se najčešće pominje kod mladih, ni odrasli nisu imuni.

Najčešći simptomi su:

• Zaboravnost
• Ne možete da se sjetite osnovnih informacija bez guglanja.
• Dezorijentacija
• Ne snalazite se bez GPS-a čak ni u poznatom kraju.
• Socijalna izolacija
• Teže čitate neverbalne signale i izbjegavate komunikaciju uživo.

Hronični umor

Stalna mentalna iscrpljenost uprkos fizičkom mirovanju.

Generacija Z provodi prosječno između 9 i 9,5 sati dnevno na uređajima.

Nauka i tehnologija

Google popravio sigurnosnu "rupu" na Androidu

Ako uzmemo u obzir osam sati sna, to znači da više od polovine budnog vremena provode u digitalnom svijetu.

Posebno zabrinjava pojava takozvane "digitalne kome" - stanje u kojem dijete uopšte ne reaguje dok mu se obraćate jer je potpuno uronjeno u ekran.

Test za odrasle: "Digitalni retrovizor"

Odgovorite iskreno na sljedeća pitanja. Ako imate tri ili više potvrdnih odgovora, moguće je da ste u zoni digitalne zavisnosti:

• Da li osjećate "fantomske vibracije" telefona?
• Da li izgubite pojam o vremenu dok skrolujete?
• Da li vas nervira kada vam neko kaže da ste previše na telefonu?
• Da li je telefon posljednja stvar koju vidite prije spavanja?
• Da li zaboravite šta ste upravo pročitali jer ste samo pasivno skrolovali?

Test za dijete: "Opservacija reakcije"

Obratite pažnju na sljedeće znake:

• Burne reakcije kada treba da ugasi uređaj
• Gubitak interesovanja za igru napolju
• Stalna preokupacija igricama i video-sadržajem
• Odbijanje obroka zbog ekrana
• Povlačenje iz društva vršnjaka

Brzi test: dok dijete gleda sadržaj, postavite mu jednostavno pitanje. Ako vas ne čuje ili reaguje agresivno - to je znak visokog nivoa preopterećenosti.

Digitalna detoksikacija - kako vratiti balans

Rješenje nije u potpunoj zabrani interneta, već u pametnom korišćenju.

Stručnjaci savjetuju:

• Zone bez ekrana - trpezarijski sto i spavaća soba moraju biti bez telefona.
• Grayscale režim - prebacite telefon u crno-bijeli mod. Bez boja, aplikacije postaju manje privlačne.
• Prvo obaveza, pa ekran - kod djece ekran treba da bude nagrada, ne podrazumijevana aktivnost.
• Zajednički hobi - aktivnosti koje uključuju pokret i korišćenje ruku aktiviraju dijelove mozga koje ekrani uspavljuju.

Važno je napomenuti i nešto optimistično.

Studija objavljena u časopisu "Nature Human Behaviour", koja je obuhvatila više od 400.000 osoba starijih od 50 godina, pokazala je da redovno i aktivno korišćenje interneta može smanjiti rizik od demencije za 42 do 58 odsto.

Ključ je u načinu korišćenja.

Aktivno učenje, komunikacija i rješavanje problema jačaju takozvanu "kognitivnu rezervu".

Pasivno beskonačno skrolovanje - ne

Digitalna demencija možda nije zvanična dijagnoza, ali simptomi su realni.

Ako primjećujete da se oslanjate na telefon više nego na sopstveni mozak, vrijeme je da usporite.

Tehnologija je alat.

Pitanje je - ko upravlja kim?

(Ona.rs)