Nova studija objašnjava zašto je teže smršati zimi

Istraživači sa Univerziteta Kalifornije u San Francisku otkrili su da protein nazvan PER2, koji pomaže u regulisanju metabolizma masti i cirkadijalnih ritmova, reaguje na vrste masti na načine koji utiču na ponašanje.

U studiji, miševi su hranjeni ishranom bogatom zasićenim ili hidrogenizovanim mastima. Različiti lipidi su ometali sposobnost životinja da prepoznaju skraćivanje dnevnih sati i umjesto toga ih podsticali da se prejedaju kao da su u periodu obilne hrane.

Prevedeno na ljudsko ponašanje, ovo sugeriše da dio naše sklonosti ka dobijanju na težini zimi možda nije samo sezonsko uživanje ili jedenje za utjehu, već evolutivno programiran biološki mehanizam.

Zdravlje

Kako je injekcija za mršavljenje “sahranila” jedan grad

Evo zašto.

Manje dnevne svjetlosti

Kada ima manje sunčeve svjetlosti, naš mozak proizvodi manje serotonina, hemikalije koja nam pomaže da se osjećamo mirno i srećno. Da bismo povećali nivo serotonina, počinjemo da žudimo za ugljenim hidratima jer konzumiranje ugljenih hidrata pomaže drugoj hemikaliji, triptofanu, da uđe u mozak, gdje se pretvara u serotonin.

Mihal Mor, stručnjak za metaboličko zdravlje, objašnjava za Telegraf: ''Hladno vrijeme, kraći dani i promjene u hemiji mozga zajedno čine hranu bogatu ugljenim hidratima posebno privlačnom zimi. Smanjena sunčeva svjetlost može suptilno promijeniti način i šta jedemo. Kao rezultat toga, ljudi imaju tendenciju da žude za hranom koja ima više kalorija ili ugljenih hidrata. Zato 'udobni ugljeni hidrati' zaista mogu pružiti udobnost tokom mračnijih mjeseci.“

Hladnije temperature

Ljudsko tijelo troši mnogo energije održavajući se toplim kada temperatura padne. Ova termoregulacija se uglavnom postiže sagorijevanjem glukoze ili zaliha masti. Kada se ovaj proces aktivira, tijelo pokušava da sačuva i obnovi svoje zalihe goriva.

Profesor Endru Higinson, evolucioni biolog i viši predavač u Centru za istraživanje ponašanja životinja na Univerzitetu u Ekseteru, kaže: ''Ako provodite puno vremena na hladnoći, što se dešava pred kraj jeseni, pokrećete ovu reakciju, koja vas tjera da se više fokusirate na jelo. U današnjem okruženju sa hranom, lako je jesti više nego što vam je potrebno, što poništava efekat sagorijevanja masti izazvan hladnoćom.“

Svijet

Influenserka uhapšena zbog prodaje opasnih tableta za mršavljenje

Masti jednako preživljavanju

Jedan od ključnih razloga zašto nam je teško da se ne ugojimo zimi, a podjednako teško da smršamo, jeste velika evolutivna prednost nošenja dodatnih zaliha masti u hladnim klimatskim uslovima.

Higinson nastavlja: ​​''Masti su u suštini osiguranje od neuspjeha u pronalaženju dovoljno hrane. Nagomilavanje masti u jesen kada je dostupno puno voća i orašastih plodova je duboko razvijena strategija preživljavanja zimi.“

Rezultat je da nas lako preplave stimulansi u hrani kao što su šećer i masti.

Nivo aktivnosti opada

Profesor Stjuart Flint, vanredni profesor psihologije gojaznosti na Univerzitetu u Lidsu, objašnjava: ''Ljudi imaju tendenciju da prave manje koraka i budu manje fizički aktivni. Nivoi fizičke aktivnosti se mijenjaju, a to utiče na naše raspoloženje, što zatim može uticati na naše prehrambene navike.“ Drugim riječima, posežemo za čokoladom da bismo ublažili bijes.

Promjena obrazaca spavanja

Smanjeni nivoi dnevne svjetlosti utiču na nivoe melatonina, neurotransmitera koji priprema tijelo za san. Manje dnevne svjetlosti dovodi do povećanog melatonina i potencijala za poremećene obrasce spavanja. Loš ili nedovoljan san utiče na hormone tijela, metabolizam, regulaciju apetita i energetski balans, što sve može podstaći gojenje.

Svijet

Ruski Tiktok pun tableta za mršavljenje, ali po koju cijenu? Tinejdžeri završavaju u bolnicama!

Nedostatak vitamina D

Smanjena sunčeva svjetlost dovodi do nižeg nivoa vitamina D, što je loša vijest za rizik od gojaznosti. Vitamin D utiče na osjetljivost na insulin i metabolizam glukoze.

Nedostatak može podstaći insulinsku rezistenciju, što dovodi do višeg šećera u krvi i povećanog skladištenja masti. Takođe utiče na leptin i grelin, hormone koji kontrolišu apetit i osjećaj sitosti.

Nizak nivo vitamina D može oslabiti signal ''sit sam“, povećavajući glad. Nedostatak takođe može povisiti kortizol, hormon stresa povezan sa visceralnom masnoćom. Pored toga, vitamin D pomaže u regulisanju gena uključenih u metabolizam lipida i oksidaciju masti.

Kao dodatna komplikacija, vitamin D je rastvorljiv u mastima, što znači da se skladišti u tjelesnoj masti. Kada ljudi imaju veći procenat tjelesne masti, on se zarobljava u masnom tkivu i manje je dostupan u krvotoku, prenosi Kliks.