Prijeti li vam infarkt? Anksioznost može da oponaša simptome

Stezanje, pritisak ili bol u grudima jedni su od simptoma koji najviše zabrinjavaju, jer mogu ukazivati na ozbiljan problem sa srcem. Ipak, kako ističe dr Sanja Kalaba, psihijatar, iste tegobe često se javljaju i kod osoba sa anksioznošću ili tokom napada panike. Iako mogu biti veoma slični, postoje određene razlike koje pomažu u njihovom prepoznavanju. Bez obzira na to, svaki novi ili neuobičajen bol u grudima zahtijeva pregled ljekara radi isključivanja srčanog uzroka.

Bol u grudima kod anksioznosti

Bol izazvan anksioznošću najčešće je oštar, probadajući ili promjenljiv i može da mijenja mjesto. Često se pojačava ili mijenja pri disanju, promjeni položaja tijela ili pritisku na grudni koš.

"Ovakve tegobe najčešće se javljaju u stanju mirovanja, tokom intenzivne zabrinutosti ili napada panike. Pored bola, mogu biti prisutni ubrzano disanje, trnjenje prstiju, osjećaj nestvarnosti ili odvojenosti od okoline. Simptomi se obično smiruju u roku od nekoliko minuta do sat ili dva, kako se organizam postepeno vraća u stanje mirovanja", objašnjava doktor Sanja Kalaba.

Napad panike ili srčani udar

Važno je razlikovati napade panike od srčanih udara, jer oba stanja mogu imati slične simptome, ali imaju potpuno različite uzroke.

Kako izgleda bol kod srčanih tegoba?

Kod angine pektoris ili infarkta bol se najčešće opisuje kao pritisak, stezanje ili težiina u sredini grudnog koša, uz osjećaj kao da „nešto pritiska grudi“. Za razliku od bola izazvanog anksioznošću, on je uglavnom tup i ne mijenja se pri disanju ili promjeni položaja tijela.

"Bol može da se širi u lijevu ruku, vilicu, vrat ili leđa, često se pogoršava pri fizičkom naporu, a ublažava u mirovanju. Istovremeno mogu da se jave nedostatak vazduha, hladan znoj, mučnina ili vrtoglavica. Ako je bol nov, veoma jak, traje duže od nekoliko minuta, širi se ili je praćen preznojavanjem, mučninom, otežanim disanjem ili gubitkom svijesti, potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć", kazala je Kalaba.

Zbog čega se javlja stezanje u grudima?

Tokom stresa ili napada panike aktivira se prirodni odgovor organizma poznat kao reakcija „bori se ili bježi“. Tada se luče adrenalin i kortizol, koji ubrzavaju rad srca i disanje, dok se mišići grudnog koša i vrata zatežu.

Banja Luka

Melanija se pridružuje Trampu i Putinu na Tunjicama

Istovremeno, ubrzano disanje može dovesti do hiperventilacije, odnosno promjene ravnoteže gasova u krvi, što dodatno pojačava osjećaj pritiska u grudima, bola i nedostatka vazduha, objašnjava naša sagovornica i dodaje:

"Napetost mišića između rebara i oko grudne kosti može izazvati grčeve i probadajući bol, dok kod osoba sa hroničnom anksioznošću nervni sistem ostaje preosjetljiv, zbog čega se simptomi lakše ponavljaju i bez jasnog spoljnog okidača."

Kako anksioznost može imitirati srčane tegobe?

"Anksiozni poremećaj može izazvati brojne tjelesne simptome koji veoma podsjećaju na srčane tegobe. Najčešće se javljaju ubrzan ili nepravilan rad srca, stezanje u grudima i osjećaj nedostatka vazduha, ali i vrtoglavica, znojenje, mučnina, drhtanje i osjećaj slabosti. Kod pojedinih osoba mogu se javiti i trnjenje prstiju i usana, naročito usljed hiperventilacije, kao i osjećaj „propadanja“ ili talasa koji prolazi kroz tijelo."

Stezanje u grudima

Kratak dah kod anksioznosti nastaje najčešće zbog ubrzanog disanja i hiperventilacije tokom stresa ili napada panike, kada osoba ima osjećaj da ne može da udahne dovoljno vazduha.

Tokom stresa organizam se priprema za reakciju ubrzanim disanjem i napetošću mišića. Nekada ta energija nema fizički izlaz, pa se napetost ispoljava kao neprijatan osjećaj stezanja ili bola u grudima.

"Kod osoba koje su već imale napad panike mozak može da poveže određene situacije ili mjesta sa prethodnim iskustvom, zbog čega se slični simptomi naredni put javljaju brže.

Kako da znate da je u pitanju anksioznost?

Na anksioznost više ukazuje bol koji je lokalizovan, oštar, mijenja se pri disanju ili pritisku na grudni koš i javlja se u periodima stresa ili zabrinutosti. Obično ga prate ubrzano disanje, trnjenje i osjećaj nestvarnosti.

"Ako je prethodno isključeno da je uzrok srčana bolest, tokom napada mogu pomoći kontrolisano i sporo disanje sa produženim izdahom, tehnika uzemljenja 5–4–3–2–1, postepeno opuštanje mišića vrata, ramena i grudnog koša, lagana šetnja nakon smirivanja simptoma, kao i zapisivanje misli koje su prethodile napadu radi prepoznavanja okidača. Međutim, ako se bol u grudima javlja prvi put, traje duže nego ranije ili postoje faktori rizika za srčane bolesti, neophodan je pregled ljekara", savjetuje on.

Situacije koje zahtijevaju hitan pregled ljekara

Važno je prepoznati simptome koji mogu ukazivati na ozbiljan srčani problem i zahtijevaju hitnu reakciju. Posebnu pažnju treba obratiti na intenzitet bola, njegovo širenje i prateće simptome.

"Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ukoliko se javi nov ili veoma jak bol, odnosno pritisak u grudima koji traje duže od nekoliko minuta ili se ponavlja. Posebno je važno reagovati ako se bol širi u ruku, vilicu ili leđa, ili je praćen hladnim znojem, blijedilom, mučninom, povraćanjem, izraženim nedostatkom vazduha ili gubitkom svijesti. Rizik je veći i kod osoba kod kojih se bol javlja nakon fizičkog napora ili koje imaju faktore rizika za srčane bolesti, poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa, pušenja ili porodične istorije srčanih oboljenja."

Ako je prethodno isključeno da je uzrok srčana bolest, tokom napada mogu pomoći kontrolisano i sporo disanje sa produženim izdahom, kao i tehnika uzemljenja 5-4-3-2-1.

Vicevi

Vic dana: Roditelji programeri

U ovim slučajevima može pomoći razgovor sa psihijatrom ili psihoterapeutom.

Ako ljekar isključi srčani uzrok tegoba, a simptomi se ponavljaju, javljaju se napadi panike, stalna zabrinutost ili izbjegavanje svakodnevnih situacija zbog straha od novih simptoma, dr Kalaba savjetuje da razgovarate sa psihijatrom ili psihoterapeutom.

"Liječenje najčešće uključuje kognitivno-bihevioralnu terapiju (KBT), tehnike disanja i opuštanja, a po procjeni stručnjaka i primjenu odgovarajuće terapije lijekovima. Važno je imati na umu da se u hitnoj službi kod bola u grudima često rade EKG i analize srčanih enzima kako bi se isključilo oštećenje srčanog mišića."

Anksioznost može veoma vjerno da imitira simptome srčanih bolesti, ali postoje određene razlike. Oštar i promjenljiv bol povezan sa disanjem i stresom češće ukazuje na anksioznost, dok pritisak ili stezanje koje se širi u ruku, vilicu ili leđa, posebno ako se javlja pri naporu, zahtijeva hitnu procjenu zbog moguće srčane bolesti, prenosi Kurir.