Ruski naučnici upozoravaju: Proljećni umor može da krije ozbiljne probleme

Ovo stanje se obično naziva proljećna depresija. Međutim, naučnici sa Permskog nacionalnog istraživačkog politehničkog univerziteta upozoravaju da običan umor može da krije ozbiljnije uzroke, na primjer, hormonski disbalans.

Stručnjaci su objasnili kako endokrini sistem utiče na emocionalno stanje, zašto se takozvana endokrina depresija javlja u proleće i kada je vreme za posjetu ljekaru. Takođe su ponudili savjete o tome kako održati hormonsko i psihološko zdravlje nakon zime.

Proljeće je period kada mnogi ljudi osjećaju pad energije i pogoršanje raspoloženja. Razlozi za takvo stanje mogu biti brojni: od sezonskog nedostatka vitamina i posljedica manjka sunčeve svjetlosti do pogoršanja hroničnih bolesti. U većini slučajeva organizam se sam izbori sa tim, uz male promjene u režimu života ili ishrani.

Tenis

Stigla potvrda - poznato da li Đoković igra u Madridu

Međutim, iza uobičajene malaksalosti ponekad se kriju ozbiljniji poremećaji koji zahtijevaju stručnu medicinsku dijagnostiku, kao što su problemi u radu endokrinog sistema. Takozvana endokrina depresija nastaje kao posledica hormonskih poremećaja, uključujući smanjenu funkciju štitne žlijezde, poremećaj rada nadbubrežnih ili polnih žlijezda. Ovo stanje zahtijeva posebno liječenje, prije svega usmjereno na uspostavljanje hormonske ravnoteže.

Emocionalno stanje čovjeka ne zavisi samo od komunikacije i životnih događaja, već i od rada limbičkog sistema, kompleksa moždanih struktura povezanih u jedinstvenu mrežu. Veze unutar te mreže regulišu neurotransmiteri, od kojih su najvažniji serotonin i dopamin.

Takođe, nedostatak hranljivih materija, kao što su jod, selen, gvožđe, kao i vitamini grupe B i vitamin D, značajno utiče na rad endokrinog i nervnog sistema. Do kraja zime zalihe ovih supstanci u organizmu se iscrpljuju, a ishrana često ne uspijeva da ih nadoknadi svježim sezonskim namirnicama, što stvara uslove za pojavu poremećaja.

Poremećaj štitne žlijezde

S druge strane, proljeće donosi povećano opterećenje za endokrini sistem. Produžetak dana i porast temperature zahtijevaju prilagođavanje metabolizma. Štitna žlezda počinje da luči više hormona kako bi ubrzala metabolizam, dok nadbubrežne žlijezde povećavaju lučenje kortizola radi prilagođavanja novom ritmu sna i budnosti.

Ako organizam ima dovoljno vitamina i mikroelemenata, žlijezde se uspješno prilagođavaju. U suprotnom, može doći do smanjene proizvodnje hormona štitne žlijezde, što dovodi do simptoma sličnih hipotireozi.

Endokrinoj depresiji su najpodložnije osobe koje već imaju endokrine bolesti, kao što je dijabetes tipa 1 ili poremećaji štitne žlijezde, kao i osobe izložene hroničnom stresu ili sa naslednom predispozicijom. U riziku su i oni koji dugo koriste određene lijekove ili prolaze kroz hormonske promjene povezane sa starenjem.

Hormonski disbalans

Hormonski poremećaji češće izazivaju stanje iscrpljenosti poznato kao astenični sindrom, koji podsjeća na depresiju, ali ima drugačije uzroke i liječenje.

Tenis

Stigla potvrda - poznato da li Đoković igra u Madridu

Najčešći uzrok ovakvih simptoma je hipotireoza - stanje u kom štitna žlijezda proizvodi nedovoljno hormona tiroksina, što dovodi do usporavanja metabolizma i negativno utiče na nervni sistem. Poremećaji hipofize mogu dovesti do naglog povećanja ili gubitka tjelesne težine, dok poremećaji paratiroidnih žlijezda utiču na metabolizam kalcijuma i fosfora i mogu izazvati apatiju.

Simptomi endokrinih poremećaja uključuju loše raspoloženje praćeno otokom, slabošću, pospanošću, osećajem hladnoće, nepravilnim radom srca i pojačanim opadanjem kose. Raspoloženje se obično postepeno mijenja tokom dana, bez naglih oscilacija.

Bez liječenja, organizam nastavlja da funkcioniše usporeno, sa niskim nivoom energije. U težim slučajevima može doći do opasnog stanja - miksedematozne kome, koja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Dijagnozu postavlja endokrinolog, a ona često uključuje širi spektar analiza: krvne testove za šećer i hormone, analizu urina, ultrazvuk, a po potrebi i kompjutersku tomografiju ili rendgen.

Normalizacija hormona

Liječenje se zasniva na normalizaciji hormona.

Ipak, čak i nakon toga, može ostati osjećaj anksioznosti ili apatije, jer dugotrajni poremećaji čine nervni sistem osetljivijim. U takvim slučajevima može biti potrebna i psihoterapija.

Za očuvanje zdravlja u proljeće preporučuje se pravilan dnevni ritam, dovoljno sna, boravak na svežem vazduhu, umjerena fizička aktivnost i uravnotežena ishrana bogata vitaminima i mineralima. Važno je voditi računa i o psihičkom stanju i na vrijeme potražiti stručnu pomoć, prenosi Sputnjik.