Large banner

U ovoj zemlji ljudi spavaju najmanje, a važe za jedan od najbogatijih i najdugovječnijih naroda svijeta

Autor:

ATV
17.05.2026 16:22

Komentari:

0
Спавање
Foto: pexels/ Polina

Dok mnogi vjeruju da je osam sati sna univerzalno pravilo za dobro zdravlje, najnoviji podaci pokazuju da stvarnost izgleda potpuno drugačije i da čitave nacije spavaju znatno manje.

Ipak, ono što iznenađuje jeste činjenica da kraći san ne znači nužno i lošije zdravlje ili kraći životni vijek.

Novo istraživanje kompanije Oura, poznate po pametnim prstenovima za praćenje zdravlja i sna, otkrilo je velike razlike u navikama spavanja širom svijeta. Podaci, koje je kompanija podelila sa magazinom Njus vik, pokazuju da Japanci u prosjeku spavaju svega 6 sati i 23 minuta po noći, što ih svrstava među narode sa najmanje sna na svijetu.

Poređenja radi, prosečno vrijeme spavanja u SAD iznosi 7 sati i 5 minuta, dok stanovnici Novog Zelanda spavaju oko 7 sati i 11 minuta. Među zemljama sa najmanje sna našle su se i Indija, kao i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Zašto neke nacije spavaju manje?

Stručnjaci ističu da san nije samo biološka potreba, već i odraz kulture, društva i načina života.

„Iako je san biološki proces, na njega snažno utiču kultura i životna sredina“, objasnila je Heli Koskimaki, naučnica za san i šefica odjeljenja za spavanje u kompaniji Oura.

Kako navodi, u Indiji porodične večere često pomjeraju odlazak na spavanje, u Japanu dugo radno vrijeme utiče na kasnije uspavljivanje, dok u UAE ekstremne vrućine navode ljude da treniraju kasno uveče ili veoma rano ujutru.

Istraživanje je sprovedeno na osnovu podataka korisnika pametnih prstenova koji prate obrasce sna i aktivnosti. U svakoj od 12 analiziranih zemalja proučavano je po 5.000 ispitanika.

Japan spava najmanje, ali živi najduže

Jedan od najzanimljivijih zaključaka studije jeste da manje sna ne mora automatski značiti i lošije zdravstvene rezultate. Uprkos tome što spavaju najmanje, Japanci imaju jedan od najdužih životnih vijekova na svijetu.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da hronični nedostatak sna može imati ozbiljne posljedice.

Preporuka Amerikan Akademi of Slim Medicine i Društva za istraživanje spavanja jeste da odrasli spavaju najmanje sedam sati po noći kako bi smanjili zdravstvene rizike.

Prema podacima Džons Hopkins Medicine, dugotrajan manjak sna može povećati rizik od razvoja demencije, gojaznosti, srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2, ali i određenih vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog creva, jajnika i prostate.

ilu-spavanje-san-krevet-28082025

Ako se budite u ovo vrijeme noću, to može biti znak ozbiljnog problema

Osim toga, nedovoljno sna utiče i na svakodnevno funkcionisanje, koncentraciju, posao, raspoloženje i sposobnost bezbedne vožnje.

„Noćne nacije“ i problem modernog života

Hamid Džalilijan sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju objašnjava da se obrasci spavanja značajno razlikuju od zemlje do zemlje.

„Navike poput popodnevnih dremki, radnog vremena, vremena provedenog pred ekranima i odnosa prema odmoru snažno su povezani sa kulturom i geografijom“, rekao je on.

Ipak, biologija čovjeka ostaje slična bez obzira na zemlju.

„Za većinu odraslih najzdraviji raspon sna je između sedam i osam sati. Podaci pokazuju jasan obrazac u obliku slova U – i premalo i previše sna povezani su sa većim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa, depresije, kognitivnog pada, pa čak i smrtnosti“, upozorio je stručnjak.

Šta je „društveni džet leg“?

Dodatni problem modernog načina života jeste takozvani „društveni džet leg“ - pomjeranje ritma spavanja između radnih dana i vikenda.

Erik Džou, vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Harvard Medikal Skul, objasnio je da mnogi ljudi tokom nedjelje ne spavaju dovoljno, a zatim pokušavaju da „nadoknade“ san vikendom.

илу-спавање

Da li više drijemanja prestavlja zdravstveni rizik za starije osobe: Evo šta kaže istraživanje

„To stvara cirkadijalnu neusklađenost i može imati negativne posljedice po zdravlje“, rekao je on.

Njegova istraživanja pokazala su da odrasli Amerikanci u prosjeku spavaju oko 7,6 sati, ali da postoje velike individualne razlike.

Koliko sna je zapravo dovoljno?

Stručnjaci naglašavaju da ne postoji univerzalna formula koja odgovara svima. Potreba za snom razlikuje se od osobe do osobe, menja se tokom života i zavisi od hronotipa – prirodne sklonosti da budemo jutarnji ili večernji tip.

„Ključ je da pratite kako se osjećate, koliko ste odmorni i da izgradite dosljednu rutinu sna“, poručuje Koskimaki.

I dok današnji svijet neprestano traži našu pažnju, stručnjaci upozoravaju da upravo san često postaje prva žrtva ubrzanog života, iako bi mogao biti jedna od najvažnijih stvari za dugoročno zdravlje.

(ona.rs)

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli:

Large banner