Jednolični do ljeta, pa neko na jahtu, neko na selo: Šta Francuska kaže o uniformama u školi?

01.09.2026 20:14

Komentari:

3

Idejni tvorac PSS-a Draško Stanivuković već duže vrijeme promoviše ideju školskih uniformi kao imperativ. Revolucija u obrazovnom sistemu. Toliko insistira na tome da je sa svojim gradonačelničkim mandatom progurao jedno uniformisano odjeljenje u banjalučku osnovnu školu.

Lijepi i jednolični do ljeta, a onda jedni na jahtu na crnogorskom primorju, a drugi na selo.

Statusni simbol Kembridža i Oksforda, a možda i franšize Hari Poter, za studenta ekonomije bila je prilika da poput grada, ušminka i stanovnike. Da Banjaluka ne liči samo po arhitekturi na London, nego da se njome šeću i londonski đaci. Luksuz je dobar, makar i prividan.

Tek u nekoliko zemalja Evrope uniforme u školama su obavezne ili propisane. Prednjači Velika Britanija u kojoj uniforme nisu obavezne odlukom države, ali ih propisuju škole. U samoproglašenom Kosovu su obavezne, a tu je i Turska. Isto je i na Malti, Bjelorusiji, Gruziji, Azerbejdžanu, Kipru i Irskoj.

Дјеца у униформама

Slučaj "uniforme i Stanivuković": Oglasio se direktor škole

Francuska o uniformama

Francuska je prije dvije godine testirala projekat uniformi u školi sa odlukom da će, ako rezultati budu uvjerljivi, zaživjeti 2026. godine. Započela je nova školska godina, a uniformi nema.

Do širenja sistema na škole u Francuskoj nije došlo, a prve analize pokazuju da uniforme nisu donijele značajnije promjene u ponašanju učenika, školskom uspjehu ili vršnjačkom nasilju.

Eksperiment je pokrenut u oko stotinu škola i fakulteta, a rezultati francuskog Ministarstva obrazovanja pokazali su prilično neujednačenu sliku.

Градска управа Бањалука

Oglasilo se ministarstvo: Gradu Banjaluka nije data saglasnost za uvođenje školskih uniformi

Jedan od glavnih argumenata za uvođenje uniformi bio je da bi one mogle smanjiti socijalne razlike među učenicima i vršnjačko nasilje. Rezultati su pokazali da je ismijavanje zbog garderobe zaista donekle smanjeno, ali da se problem nije suštinski izgubio.

Učenici su, umjesto odjeće, nastavili da prave razlike na osnovu patika, obuće, dodataka, fizičkog izgleda i drugih karakteristika.

Samo 14 odsto učenika srednjeg školskog uzrasta smatralo je da je uvođenje uniformi dovelo do smanjenja vršnjačkog nasilja.

Istraživanje takođe nije pokazalo da su učenici zbog uniformi bili koncentrisaniji na nastavi, motivisaniji ili uspješniji.

Градска управа Бањалука

Golubović: Gradska uprava Banjaluka nabavila školske uniforme bez konsultacija

Nastvnici i učenici uglavnom nisu primijetili značajnije promjene u školskom radu, disciplini ili rezultatima.

Istovremeno, uniforme nisu bile pretjerano popularne među samim učenicima.

Među osnovcima, oko 37 osto učenika reklo je da voli ili prilično voli da nosi uniformu, dok je 57 odsto imalo negativan stav.

Kod starijih učenika otpor je bio još izraženiji. Samo oko trećine učenika navelo je da se dobro osjeća u školskoj uniformi, dok se većina nije slagala sa takvom ocjenom.

S druge strane, direktori škola i roditelji bili su znatno naklonjeniji projektu.

Ученици

Uniforme pred vratima banjalučkih škola

Oko tri četvrtine direktora osnovnih škola smatralo je da uniforma povećava osjećaj pripadnosti školi i stvara utisak veće jednakosti među učenicima.

Međutim, kada su istraživači razgovarali sa učenicima, oni su uniformu mnogo rijeđe povezivali sa ponosom, zajedništvom ili pripadnošću školi. Za mnoge je ona predstavljala samo dodatno pravilo koje su im nametnuli odrasli.

Francuski eksperiment tako je pokazao da školska uniforma može smanjiti vidljive razlike u garderobi i dio ismijavanja zbog odjeće, ali nije potvrdio mnogo šire tvrdnje da uniforma sama po sebi značajno poboljšava disciplinu, školski uspjeh, bezbjednost ili odnose među učenicima.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli: