Od preglasavanja do veta: Spor oko Komisije stiže i u NSRS

Preko Predsjedništva je odlučio da mijenja način kako radi ta dejtonska institucija, da mijenja njene procedure, ali i sastave i članove. Sve to u namjeri uvođenja stranaca i preglasavanja srpskog člana Predsjedništva. Željka Cvijanović glasala je protiv, Željko Komšić i Denis Bećirović za. Upozoravala je tada Cvijanović da se radi o nezakonitom i nenadležnom donošenju odluke, te da je pitanje stranaca spoljno političko pitanje. Umjesto da ista tačka, o kojoj nije bilo saglasnosti, bude ponovo razmatrana na narednoj sjednici, kako i predviđa Poslovnik Predsjedništva BiH - odluka je potpisana i objavljena. Ni manje ni više u Službenom glasniku BiH. Još veći apsurd je to što se ista ta odluka nigdje ne pominje u zvaničnom saopštenju nakon iste te 27. sjednice na stranici Predsjedništva BiH. Nije problem potpisati odluku, problem su posljedice koje dolaze nakon toga kaže Željko Komšić. O posljedicama treba da razmišlja Bećirović, jer on gura čitavu ovu priču u ovom pravcu. Objašnjava i da bi, po svemu sudeći moglo doći do toga Komisija praktično neće moći biti konstituisana.

"Dovoljno je, ne mora Cvijanović ni pokretati spor na Ustavnom sudu BiH, po pitanju da ali je ta odluka mogla biti donesena tako. Dovoljno je samo da ne imenuju člana komisije koji dolazi iz Republike Srpske. Dva stranca koja sada po ovoj novoj odluci treba da budu. Kako ih mislite imenovati bez njenog glasa? Ne možete reći da dva stranca nemaju elemente neke vrste vanjske politike", naveo je hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Šest mjeseci kasnije, nastavlja Bećirović sa pokušajima upravljanja radom komisije i to odlukom nametnutom u januaru. Nisu ispoštovane procedure stavljanja veta. Pokušava on tako praktično vratiti strane članove koje je nekada, sve do 2001. imenovao UNESCO. Tih članova stranih nije bilo od 2001, objašnjava nekadašnji član Komisije iz Republike Srpske. Ne mogu se derogirati odredbe Aneksa 8, aktima niže pravne snage kao što je odluka Predsjedništva. Budući da je Aneks 8 dio međunarodnog ugovora, potpuno je jasno da se radi o spoljnopolitičkim pitanjima.

"Ovaj prijedlog gospodina Bećirevića da će se vratiti stranci zapravo ide u pravcu toga da se volja iz Republike Srpske u donošenju odluka koje se tiču srpskog naroda i zaštite naslijeđa srpskog naroda, pa identiteta srpskog naroda, prosto neutralizuje, odnosno stavi van snage i da se preuzme kontrola, potpuno nad institucijom i po identitetskim, i ideološkim pitanjima, ali i po pitanjima koja se tiču organizacionih, tehničkih, kadrovskih i finansijskih, svakog drugog karaktera i poslova koji se obavljaju u instituciji", kazala je član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske Anđelina Ošap Gaćanović.

Radi se o flagrantnom kršenju svih procedura. Ne, to nije sve. Očigledno su prekršeni i svi propisi koji uređuju rad i postupanje Predsjedništva BiH, stav je pravnika.

"Kada ovo kažem, treba imati u vidu, naravno, Ustav BiH koji zahtijeva konsenzus. Ali ono što ja znam, čini mi se i prije svega poslovnik o radu Predsjedništva BiH također nije uređeno pitanje donošenja odluka i konsenzusa koji mora postojati. Dakle, s pravne strane, kada to posmatramo, definitivno teško kršenje", izjavio je doktor pravnih nauka Ljubinko Mitrović.

Da je Predsjedništvo BiH izašlo je iz okvira ovlašćenja koja su predviđena Aneksom 8 Dejtonskog saglasan je i premijer Srpske. Zanemarene su procedure propisane Ustavom i poslovnikom o radu Predsjedništva BiH. To više nije samo kršenje procedure. To je jedna hajdučija.

"Jednostavno gdje god postoji mogućnost i u svakoj varijanti se želi isključiti Republika Srpska iz svih tokova. To je upravo ono što nam pravi problem. Koristićemo sve svoje mehanizme i institucionalne kapacitete da Srpska ostane opstane u onim nadležnostima a koje joj pripadaju i koje smo unijeli u Dejtonski mirovni sporazum. A vidjeli ste i po reakciji svih političkih partija, pa čak i onih opozicionih o kakvom se brutalnom kršenju prava Republike Srpske radi", rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

U priči su dva problema. Prvi je proširenje nadležnosti Komisije i mogućnost da Republika Srpska bude preglasana. Drugi je da stranci odlučuju o nacionalnim spomenicima, kaže SNSD-ov Srđan Mazalica. Oni ne smiju da rade poslove nadležnih ministarstava, a počeli su se time baviti.

"U suštini oni su čekali da im se Šmit nešto izjasni da li je odluka spoljnopolitička i da li se može uložiti veto. Pošto je Željka Cvijanović više puta najavljivala da će uložiti veto. Pa su onda oni prezali od toga, s jedne strane su prekršili zakon pa su je objavili. Sad imamo pravu priliku da to pitanje donesemo u NS i dvotrećinskom većinom podržimo", kazao je šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica.

Ovakav potez bošnjačkog dueta iz Predsjedništva BiH ne čudi ni savjetnika predsjednika Republike Srpske. Oslikava on kontinuirano ruiniranje dejtonskih postavki BiH. U sve i jednoj odredbi Dejtonskog ugovora prisustvo stranog faktora je vremenski oročeno, privremeno i vezano uglavnom za poslijeratne godine. Upravo zato, Željka Cvijanović je i uložila veto na odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, koju je proglasila destruktivnom po vitalni nacionalni interes Republike Srpske.