Ako danas uradite ovu jednu stvar, navući ćete gnjev Ilije Gromovnika

Njegov praznik pada 2. avgusta, u periodu najvećih ljetnjih vrućina i suša, zbog čega je narod kroz vijekove upravo za njega vezivao moć nad kišom, olujama, gromovima i vremenskim prilikama.

Sveti Ilija, odnosno Ilija Tesvićanin, bio je starozavjetni prorok koji je živio u 9. vijeku prije nove ere na prostoru tadašnjeg Izraela. Rođen je u Tesvitu, zbog čega je dobio ime Ilija Tesvićanin. Prema predanju, kada se rodio, njegov otac Savah vidio je anđele Božije oko djeteta koji ga povijaju ognjem i hrane plamenom, što je protumačeno kao predznak njegove ognjene sile i posebne uloge koju će imati u Božijem planu.

Još od mladosti Ilija je život posvetio molitvi i bogomisliju. Često se povlačio u pustinju, gdje je u tišini razmišljao i molio se. U Starom zavjetu opisan je kao nepokolebljivi prorok koji se suprotstavljao nepravdi i nevjerstvu, posebno izraelskom caru Ahavu i njegovoj ženi Jezavelji, koji su napustili vjeru u Boga i okrenuli se drugim božanstvima.

Prema predanju, Sveti Ilija je zbog toga prorokovao veliku sušu koja je trajala tri godine i šest mjeseci, a svojim čudesima dokazivao je Božiju moć. Vjeruje se da je prizvao oganj sa neba, umnožio brašno i ulje u domu siromašne udovice iz Sarepte i čak vaskrsao njenog sina. Zbog svoje vjere, hrabrosti i čuda koja mu se pripisuju, postao je jedan od najvećih proroka u hrišćanstvu.

Sveti Ilija i njegove sestre: Ognjena i Blaga Marija

Prema narodnom predanju, Sveti Ilija Gromovnik imao je dvije sestre – stariju Blagu Mariju i mlađu Ognjenu Mariju. U narodnoj tradiciji se vjeruje da je Ilija gospodar gromova, Ognjena Marija ognja, dok Blaga Marija raspiruje vjetrove.

Posebno mjesto u predanju zauzima vjerovanje da Sveti Ilija nije umro, već da se živ vaznio na nebo u plamenim kočijama koje su vukli ognjeni konji. Zbog toga se na mnogim ikonama prikazuje upravo u toj sceni. Narod vjeruje da kada se čuje grmljavina, zapravo tutnje njegove kočije dok prolazi nebom.

Smatra se da je prelaskom srpskog naroda na hrišćanstvo Svetom Iliji pripisana i uloga staroslovenskog boga Peruna, gospodara gromova i munja. Zbog toga je dobio i nadimak Gromovnik, a brojni običaji koji se danas vezuju za Ilindan imaju korijene u starim narodnim vjerovanjima.

Zašto se na Svetog Iliju ne radi i šta se vjeruje o gromovima

Sveti Ilija pada u najtopliji i najsušniji period godine, pa je u narodu ostalo vjerovanje da upravo on određuje kada će pasti kiša, a kada će nastupiti sušni period. Zbog toga se u mnogim krajevima i danas poštuje običaj da se na Ilindan ne radi u polju, vinogradima i kući, kako se ne bi izazvao gnjev svetitelja.

Domaćini izbjegavaju da kose, žanju i obavljaju teške poljoprivredne poslove, jer postoji vjerovanje da bi grom mogao da uništi usjeve. Takođe se smatra da na ovaj dan ne treba započinjati velike poslove, već praznik treba provesti u miru i molitvi.

Republika Srpska

Dodik: Ono čemu težimo je da vjera i crkva imaju značaj i žive u narodu

Kada na Svetog Iliju sijevaju munje i udaraju gromovi, narod kaže da svetac gađa đavole koji se kriju po zemlji. Postoji i vjerovanje da se ne treba krstiti tokom grmljavine, jer bi se đavo mogao sakriti pod krst u koji grom neće udariti. Takođe, prema starom vjerovanju, treba obratiti pažnju na mjesto gdje grom udari, jer se smatralo da se upravo tu krije nečastivi.

Uz Svetog Iliju vezuje se i poznata narodna izreka: "Od Svetog Ilije, sunce sve milije", kojom se poručuje da ljeto polako prolazi, dani postaju kraći, a jutra svježija.

Med na Ilindan za zdravlje i sreću

Jedan od najpoznatijih običaja za Svetog Iliju jeste uzimanje meda. Narod vjeruje da med koji se vadi iz košnica upravo na Ilindan ima posebnu ljekovitost i da donosi zdravlje tokom cijele godine.

U pojedinim krajevima postoji običaj da majke djeci namažu obraze medom kako bi bila zdrava, vesela i rumena. Vjeruje se i da ovaj običaj donosi radost i blagostanje u dom.

Na ovaj praznik mnogi vjernici odlaze u crkvu, pale svijeće i mole se Svetom Iliji, a u brojnim mjestima organizuju se vašari, sabori i crkvene slave. Ilindan je često prilika da se okupe porodica, prijatelji i ljudi iz kraja.

Sveti Ilija se slavi i kao krsna slava, ali se za razliku od mnogih drugih slava ne priprema žito, jer postoji vjerovanje da je ovaj svetitelj i dalje živ, pošto se prema predanju vazneo na nebo.

Brojna vjerovanja koja se čuvaju vijekovima

Za Ilindan se vezuju i različita narodna predskazanja. Ako na ovaj dan grmi, vjeruje se da će rod oraha i lješnika biti slab. Ukoliko padne blaga kiša, narod to smatra dobrim znakom i vjeruje da najavljuje plodnu godinu.

Postoji i staro vjerovanje da poslije Svetog Ilije ne bi trebalo kupati se u rijekama i jezerima niti zalaziti u duboku vodu, jer se smatralo da voda tada počinje da bude hladnija i opasnija. U narodu se govorilo da voda nakon Ilindana "doziva svoje žrtve".

Takođe se vjeruje da na ovaj praznik treba izbjegavati svađe, ljutnju i teške riječi, jer se smatra da mir u domu donosi sreću i blagostanje.

Bez obzira na to da li se narodna vjerovanja posmatraju kao dio tradicije ili duhovnog nasljeđa, Sveti Ilija Gromovnik i danas zauzima posebno mjesto u životu pravoslavnih vjernika. Njegovo ime vijekovima se izgovara sa poštovanjem, a Ilindan ostaje jedan od praznika koji povezuje vjeru, običaje i bogatu narodnu tradiciju, prenosi Kurir.