Diploma više nije uslov? Sa B2 sertifikatom do radnog mjesta vaspitača u vrtiću

Da li će dvojezični rad u vrtićima biti podrška djeci ili dodatno opterećenje za predškolske ustanove? Novi pravilnik otvorio je brojna pitanja, od uslova za rad vaspitača do načina njegove primjene.

Dvojezični predškolski rad ostvarivao bi se u grupi koju vode dva vaspitača istovremeno, jedan za djecu konstitutivnih naroda u Srpskoj, a drugi za djecu pripadnika nacionalnih manjina.

"Ovaj pravilnik definiše pitanje angažmana ljudi koji bi bili eventualna podrška djeci koja ne poznaju jezik konstitutivnih naroda u BiH", rekla je pomoćnik ministra za predškolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje Nataša Cvijanović.

I sve to ne bi bilo ni najmanje sporno da pomenuti nacrt pravilnika nije izjednačio vaspitno-obrazovne radnike sa završenim prvim ciklusom studija i diplomom fakulteta sa onim bez nje. Prema nacrtu lice koje posjeduje B2 certifikat može obavljati posao vaspitača, ali i lice koje ima potrebnu jezičku kompetenciju koju dokazuje uvjerenjem Saveza nacionalnih manjina Srpske.

"Nisam sigurna da možemo lako naći te osobe pa smo pravilnim dodatno dali mogućnost da osoba koja ima tu jezičku kompetenciju recimo ako imamo dijete romske nacionalnosti uključene u vrtić a imamo takve djece u vrtiću u Bijeljini neko ko poznaje romski jezik a nije vaspitač na temelju uvjerenja koje izdaje savez nacionalnih manjina Republike Srpske može se priključiti u radu", rekla je Cvijanović.

Da bi se dvojezični rad ostvario i vaspitač sa B2 certifikatom zaposlio neophodno je i da bude saglasno 30 odsto roditelja uključenih u vaspitnu grupu u ustanovi. Jelena Bojanić, osnivač predškolske ustanove kluba za djecu Kod Bake protivi se odlukama Ministarstva i naglašava kako vodi tradicionalni vrtić u Republici Srpskoj i zahtjeva rad samo i isključivo na maternjem jeziku.

"Vidite piše na ćirilici uči se i govori se srpski jezik male su grupe i djecu vraćam tradiciji, poštujem sve, nemam ništa ni protiv koga, svako je dobrodošao, mi imamo drugih nacionalnosti ali mi isključivo radimo program na srpskom jeziku jer smo mi u Republici Srpskoj", kazala je osnivač predškolske ustanove "Kod bake" Jelena Bojanić.

Takav način rada izazvao bi zbunjenost kod djece koja bi slušala dva različita jezika u najranijem dobu kada uče sopstveni jezik ističe Bojanić i dodaje kako EU zemlje nemaju slična rješenja za svoje nacionalne manjine.

"Moj brat je u Njemačkoj u Minhenu pa nije prilagođeno ni njemu ni njegovoj djevojčici, i moja snajka je tu, njima nije prilagođeno da se uči na srpskom jeziku i da se angažuje asistent nego su morali naučiti njemački", ispričala je Jelena Bojanić.

Direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka kaže kako novi pravilnik nosi i nove troškove.

"Mi taj program još ne primjenjujemo ovde vidjećemo u saradnji sa Ministarstvom kada ćemo početi, to iziskuje značajne finansijske troškove, vidjećemo kolika je potreba i zainteresovanost roditelja", istakao je direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka Petar Jokanović.

Ukoliko se nacrt pravilnika usvoji u ovakvom okviru, roditelje ne bi trebalo iznenaditi ako bi njihovo dijete osim srpskog jezika propričalo i neki drugi. Problem je što djeca u tom uzrastu često imaju problem i sa učenjem sopstvenog jezika, pa je nerijetko potrebno uključivanje i logopeda. Primjenu i realizaciju ovog Programa, ukoliko bude usvojen, vršiće prosvjetni inspektor prilikom nadzora tokom praćenja implementacije Programa. Sve to će predstaviti dodatni teret na predškolske ustanove u Republici Srpskoj.