Nije dobro: Srpski stručnjak kaže da je ovo postala naša normalnost

Dr Vladimir Đurđević sa Instituta za meteorologiju objavio je za "Klima 101" da je za nama drugi najsušniji avgust u istoriji mjerenja Srbiji.

Društvo

Nevenka sa 65 upisala treći fakultet i završila ga: Život je preda mnom

"Ali ovo nikako ne bi trebalo da nas začudi - u novoj klimi, mjeseci ne samo da se utrkuju koji će biti rekordno topao, nego i rekordno sušan. Iako je ovom avgustu neslavna titula najsušnijeg ikada zabilježenog izmakla za dlaku, suše postaju naša nova klimatska realnost. To vidimo po beogradskom zelenilu koje usred ljeta žuti kao da je pozna jesen, to čujemo u potresnim ispovijestima poljoprivrednika koji kukaju zbog smanjenog roda, a neki od nas to nažalost osjete čak i u problemima u vodosnabdijevanju", napisao je dr Đurđević.

Sva ova iskustva, ističe dr Đurđević, nas kao pojedinaca na kraju imaju istog imenitelja - suše koje postaju sve češće i sve ekstremnije.

Klima101

"Štaviše, ljetne suše u Srbiji danas se javljaju duplo češće nego nekada, pokazuje studija sa Instituta za meteorologiju u Beogradu koja je obuhvatala period od 1950. do 2022. godine. Sada smo odlučili da dopunimo perspektivu i da iz naučnog ugla sagledamo šta nam se to dešavalo od poslednjeg presjeka do danas. A sa izuzetkom 2023, dešavala su nam se sušna ljeta, jedno za drugim, otkriva naša ažurirana mapa", kaže.

Nova slika ukazuje na to da se obrazac povećane učestalosti suša, identifikovan u radu, nastavio i nakon 2022. godine. Drugim riječima, u svjetlu klimatskih promjena, trend jakih suša se nastavlja: sva tri protekla ljeta – 2024, 2025. i ove, 2026. godine - bila su ekstremno sušna na gotovo cijeloj teritoriji zemlje.

Kako se mjeri suša i zašto dominira crvena boja

Za izradu naše dopunjene mape, baš kao i u samom istraživanju, dr Vladimir Đurđević kaže da su koristili indeks pod nazivom SPEI, u prevodu standardizovani indeks padavina i evapotranspiracije.

Svijet

Kamata na kamatu: Žele da uvedu novi vid penzije

"Jednostavno rečeno, u pitanju je vrlo koristan alat koji nam omogućava da posmatramo suše na različitim vremenskim skalama, koristeći podatke o temperaturi i padavinama. Uz pomoć ovog indeksa mogu se pratiti sušni uslovi na globalnom nivou - ali mi smo ga, naravno, lokalizovali na Srbiju. Fokusirali smo se na period mart-avgust, koji obuhvata ključne faze razvoja različitih poljoprivrednih kultura, pri čemu ljetne suše kulminiraju tokom ljeta, a takvi uslovi u julu i avgustu mogu biti posebno štetni za kasne useve kao što je kukuruz", rekao je on.

Dobijene vrijednosti indeksa SPEI su, po standardnoj klasifikaciji, zatim podijeljene u sedam kategorija - ekstremna suša, jaka suša, umjerena suša, normalni uslovi, umjereno vlažno, veoma vlažno i ekstremno vlažno. Same kategorije prati i odgovarajući spektar boja, te tako bordo nijansa znači ekstremnu sušu, a najtamnija plava da je vrijeme bilo ekstremno vlažno. Međutim, od 2021. naovamo, ove najtamnije plave gotovo da nema ni u jednom jedinom kraju zemlje. Umjesto toga, dominira crvena.

Duga istorija klimatskih ekstrema u Srbiji

Prema njegovim riječima, iako crvena očigledno ne preovladava u 20. vijeku, niz otvaramo upravo tom bojom - početkom pedesetih, gotovo pola Evrope pogodio je veoma sušni period što se odrazilo i na Srbiju. Međutim, van ova dva ekstrema sa vrha vizuala, do devedesetih se izdvajaju samo još dva ekstremna događaja - 1963. i 1983. Ali čak i tokom te dvije godine, ekstremna suša je bila prilično geografski ograničena na dijelove Vojvodine.

Republika Srpska

Cvijanović za ATV: Mi radimo za istinu

Situacija se pogoršava od posljednje decenije prošlog, a posebno sa početkom ovog vijeka. Sve učestalije, crvene i bordo nijanse farbaju skoro čitavu zemlju - jake i ekstremne suše obilježile su 2000, 2003, 2007, 2011, 2012, 2017, 2022… Nakon naše nove analize, tom rastućem nizu možemo i zvanično dodati i 2024, 2025. i 2026. godinu.

Rekordne temperature i opasna promjena raspodjele padavina

U istraživanju, takođe je uočeno, navodi Đurđević, da mjeseci jul i avgust pokazuju konzistentno kretanje ka suvljim uslovima i višim ljetnim temperaturama. Protekli mjesec je samo još jedna u nizu potvrda - mada je među najsušnijim odnio "samo" srebrnu medalju, među najtoplijim u Srbiji okitio se zlatom kao rekordno topao.

Krivac je odavno poznat javnosti, a još jednom potvrđen našim naučnim radom. Ove promjene povezuju se sa dugoročnim zagrijavanjem. Za Srbiju je posebno važno to što je prosječna godišnja količina padavina, ako je gledamo samostalno, slab signal promjene. Na godišnjem nivou, ona ostaje tu negdje, ali njena raspodjela se mijenja - dolazi do toga da se za kratko vrijeme izruči mnogo kiše koja onda prekida dugotrajne i teške periode suše.

Neophodna hitna adaptacija i smanjenje štetnih emisija

Dr Đurđević poručuje da s obzirom na to da je naša klima već duboko izmijenjena, uz između ostalog udvostručen broj ljetnih suša, veoma je bitno da se prilagodimo na to. To se posebno odnosi na sektore poljoprivrede i energetike čiju je ranjivost ovog ljeta još jednom razotkrio niski vodostaj Dunava. Pored toga, adaptacija je neophodna i kada govorimo o vodosnabdijevanju, smanjenju rizika od šumskih požara, očuvanju biodiverziteta, stočarstvu, riječnom saobraćaju, smanjenju rizika od degradacije zemljišta, kao i u pojedinim industrijskim granama.

Svijet

Isplivao posljednji snimak: Dječak izašao bos iz kuće, tijelo pronašli u rijeci

Naposlijetku, kako se problem ne bi dodatno produbio, ključno je da čovječanstvo hitno i ambiciozno smanji emisije štetnih gasova. U suprotnom, ovaj avgust veoma brzo mogao bi da bude izguran sa "pobjedničkog postolja", a da na njegovo mjesto dođu neki novi šampioni - još sušniji i još topliji.

"Dakle, ne bi trebalo samo da se privikavamo na ove nove normale, nego da istovremeno sprečavamo da one zastare, kada već nismo postepeno krenuli u napuštanje fosilnih goriva decenijama ranije kada su naučnici iznijeli prva upozorenja o budućnosti kakva nas čeka na toplijoj planeti", zaključuje dr Vladimir Đurđević.