Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
Gospojinski post počinje 14. avgusta i traje dvije nedjelje, sve do 27. avgusta, a završava se velikim praznikom Uspenja Presvete Bogorodice, koji se u narodu naziva Velika Gospojina i obilježava 28. avgusta.
Iako traje kraće od Vaskršnjeg i Božićnog posta, smatra se jednim od strožih postova u pravoslavnom kalendaru.
Ovaj period nije zamišljen samo kao odricanje od određene hrane. Posvećen je Presvetoj Bogorodici i vjernicima predstavlja vrijeme molitve, smirenja, duhovnog preispitivanja i pripreme za veliki praznik.
Poseban značaj ima sam početak posta, 14. avgust, kada se u hramovima iznosi Časni krst. Ovaj čin ima duboku simboliku i vjernicima ukazuje na ono što bi trebalo da bude u središtu naredne dvije nedjelje — vjera i duhovna priprema.
Prvog dana Gospojinskog posta, na jutarnjem bogosluženju, iznosi se Časni krst kako bi vjernici mogli da mu se poklone i cjelivaju ga. Nakon toga obavlja se i malo osvećenje vode, a vjernici se krope osvećenom vodom.
Časni krst za hrišćane predstavlja simbol Hristove pobjede nad smrću, pa njegovo iznošenje na početku posta nosi posebnu poruku. Vjernik u ovaj period ne ulazi samo mijenjajući način ishrane, već se poziva da preispita svoj život, više se moli i radi na sebi.
Zato se početak posta u crkvenom kalendaru ne posmatra samo kao prvi dan uzdržavanja od određene hrane, već kao početak posebnog duhovnog perioda.
Gospojinski post traje od 14. do 27. avgusta, a njegova svrha je, između ostalog, priprema vjernika za praznik Uspenja Presvete Bogorodice.
Presveta Bogorodica zauzima posebno mjesto u pravoslavnoj vjeri, a ovaj period vjernike podsjeća na njen život ispunjen molitvom, smirenjem i odricanjem.

Ekonomija
Daju dnevnicu 130 KM, doručak i ručak, ali nema radnika
Tokom posta zato se posebna pažnja posvećuje molitvi i duhovnom životu. Vjernici se podstiču da se uzdržavaju ne samo od određene hrane, već i od loših misli, svađa, ogovaranja, ljutnje i drugih postupaka koji narušavaju mir.
U domu se tokom posta posebno poštuje Bogorodica
U narodnoj pobožnosti postoji običaj da domaćinstvo tokom Gospojinskog posta ima ikonu Presvete Bogorodice i da joj se vjernici mole.
„Blaga Majko blagoga Cara, prečista i blagoslovena Bogorodice Marije, milost Sina Tvog i Boga našeg izlij na moju strasnu dušu, i Tvojim molitvama uputi me na dobra djela, da bih ostalo vrijeme života svog proveo bez poroka i Tobom raj našao, Bogorodice Djevo, jedina čista i blagoslovena.“
Molitva je usmjerena na molbu za pomoć, zaštitu i snagu da se život provede u dobru i bez poroka.
Vjernici se tokom Gospojinskog posta mole za zdravlje
Presveta Bogorodica u pravoslavnoj tradiciji posebno se poštuje i kao zaštitnica onih koji traže utjehu i pomoć u bolesti i nevolji.
Zbog toga vjernici tokom ovog perioda posjećuju njene manastire i hramove, gdje se mole za zdravlje i pomoć. U narodnoj tradiciji postoji i običaj odlaska na izvore za koje se vjeruje da imaju ljekovitu vodu, gdje se ljudi umivaju i mole.
Takvi običaji dio su šireg narodnog poštovanja Presvete Bogorodice i vijekovima su prisutni među pravoslavnim vjernicima.
Gospojinski post traje do 27. avgusta, dok se 28. avgusta proslavlja Uspenje Presvete Bogorodice, poznato kao Velika Gospojina.
Ovaj veliki praznik predstavlja završetak dvonedjeljnog perioda posta i pripreme. Zato se Gospojinski post u crkvenoj tradiciji ne svodi samo na promjenu jelovnika njegov smisao je u tome da vjernik kroz molitvu, uzdržavanje i preispitivanje pripremi sebe za praznik posvećen Presvetoj Bogorodici, prenosi Ona.rs.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Ekonomija
1 h
0
Svijet
1 h
0
Republika Srpska
1 h
0
Republika Srpska
1 h
0Najnovije
Trenutno na programu