Stručnjaci upozoravaju: Ovo su najčešći simptomi poremećaja rada štitaste žlijezde

"Štitasta žlijezda je zadužena da održava naš bazalni metabolizam. Skoro da nema organskog sistema u našem tijelu u kojem štitasta žlijezda svojim hormonima nema neki uticaj. Govorimo o kardiovaskularnom onda govorimo da ona utiče na srčani frekvencu, onda govorimo o gastrointestinalnom, utiče na motilitet. Kad govorimo o neurološkom sektoru utiče na transmisiju naših neuroendokrinih spojnica. Pravilan rad štitaste žlijezde je jednako pravilan bazalni metabolizam", rekao je Danijel Đekić, endokrinolog.

Najčešći simptomi

Svi poremećaji rada štitne žlijezde se odražavaju na rad bazalnog metabolizma. Najčešći poremećaj rada štitaste žlijezde naziva se hipotireoza odnosno njen usporen rad. Manifestuje se usporenim metabolizmom, zamaranjem, slabošću, malaksalošću, lakšim dobijanjem tjelesne težina bez obzira na promjenu ishrane, difuznim opadanjem kose, težeg podnošenja hladnoće kao i karakterističnog otoka na predjelu lica, navodi endokrinolog.

"Bolest na koju ipak pacijenti reaguju, prem da se to podvuče da čak neki pacijenti završe kod psihijatra pa se onda traže hormoni štitaste, je ubrzan rad. To je onako za nas malo ozbiljnije zdravstveno stanje gdje imate nagle gubitke kilograma, nervozu, klasičan tremor pri držanju nečega, takođe imate opadanje kose, preznojavanje, nesanice. Ako imate barem 2-3 takva simptoma zajedno, najjednostavnija stvar je provjeriti hormone štitne žlijezde", navodi Đekić.

Pored otekline na vratu, pacijenti se žale i na otežano gutanje i disanje. Apsolutna indikacija za hirurški zahvat je malignitet, navodi dr Ljiljana Krupljanin, torakalni hirurg.

Zdravlje

Kako izgleda bol u štitnoj žlijezdi i kada treba posjetiti ljekara?

"Kod pacijenata kod kojih je ubrzan rad štitne žlijezde koji se ne može korigovati terapijom, u nekom periodu zapravo se i ne preporučuje medikamentozna terapija nego hirurgija. Kod pacijentica koje planiraju trudnoći takođe se preporučuje hirurški da se odstrani štitasta žlijezda u hipertireodozi jer se lijekovi koji se koriste kod njih ne preporučuju dugotrajno u trudnoći. U koliko imamo čvor koji je brzorastući je takođe indikacija za operaciju", kaže dr Krupljanin.

Podaci koji govore mnogo

Nažalost, po pitanju štitaste žlijezde, na području BiH se ne možemo držati statistika kao za većinu bolesti. Svjetske statistike kažu da 10% populacije ima problem sa radom štitaste žlijezde, pri čemu je mnogo češći kod žena nego kod muškaraca, navodi Đekić.

"Razlog većeg broja pacijenata je činjenica da je dijagnostika relativno vrlo dostupna i nije skupa niti za jedan zdravstveni sistem pa ni za pacijenta. Dvije tri osnovne metode su ultrazvuk štitne žlijezde koji više nije neki pojam, i laboratorijski nalazi koji se vrte od nekih 5-6 stavki zavisno od naših sumnja koji takođe više nisu neki bauk. Činjenica da imate pacijenata da sami odu i izvade te nalaze, čak se i ne konsultuju sa ljekarom. Čim se više pacijenata pregleda, logično da ćemo mi otkriti više poremećaja", naglašava endokrinolog.

Prema njegovim riječima, način života, ishrana i stres kao i sve ono što može značajno da oslabi odbrambeni sistem može biti dovoljan razlog za nastanak bolesti. Na preglede najčešće dolaze žene od 20 do 50 godina 50 godina gdje su oboljenja i najčešća.