Vrijeme je za štetočine: Mogu uništiti čak 50 odsto prinosa

Na području Posavskog kantona kukuruz se nalazi u fazama od šest do 12 listova, u zavisnosti od rokova sjetve, pripreme zemljišta i ostalih faktora. Aktivnim pregledom parcela poljoprivredni savjetodavci uočili su oštećenja koja pričinjava kukuruzni moljac.

Kako navode, ova štetočina prezimljava kao gusjenica na ostacima kukuruzovine. Zbog toga je jedan od preduslova za sprečavanje njene pojave poštovanje mehaničkih mjera, odnosno pravilno i blagovremeno uništavanje ostataka na poljima.

„Prva generacija leptira izlijeće u junu i ženka polaže jaja na donju stranu listova ili na rukavac, nakon čega se razvijene gusjenice hrane vršnim lišćem i prouzrokuju okrugle rupice“, ističu iz Savjetodavne službe FBiH.

Štetočina se potom širi na metlicu, uvlači se u stabljiku i začetke klipova. Napad može izazvati lomljenje stabljike, opadanje klipa i prijevremeno zrenje, što dovodi do smanjenja prinosa.

Poljoprivrednim proizvođačima preporučuje se redovan pregled usjeva. Kod dobro razvijenog kukuruza potrebno je pregledati najmanje 100 biljaka, a ukoliko se uoče oštećenja i svjež izmet gusjenice na 10 do 15 biljaka, neophodno je obaviti hemijski tretman.

Na poljima uočena pojava kukuruznog moljca

Kako piše dipl. inž. Jadranka Berić iz Savjetodavne službe, još prošle sedmice na usjevima kukuruza pronađena su jajna legla kukuruznog moljca, kao i prvo ubušivanje gusjenica ove štetočine.

Poljoprivrednici koji žele da obave tretiranje moraju izvršiti vizuelne preglede kako bi utvrdili prisustvo jajnih legala ili tek ispiljenih gusjenica, te na osnovu toga donijeti odluku o tretiranju. Treba napomenuti da je jajna legla veoma teško uočiti, dok se pojava prvih gusjenica može lakše primijetiti.

Prema podacima iz literature, potreba za tretiranjem postoji ako se kod šećerca ili sjemenskog kukuruza utvrdi pet odsto biljaka na kojima su odložena jajna legla, dok je kod merkantilnog kukuruza taj prag 10 odsto.

Moljci izlijeću u junu i prvih dana jula

Ova štetočina prezimljava kao gusjenica u stabljikama kukuruza i na ostacima u polju, zbog čega je važno pratiti upozorenja i poštovati krajnji rok zaoravanja ostataka.

Kako piše prof. dr sc. Marija Ivezić u knjizi „Entomologija“, glavni period izlijetanja leptira prve generacije u našim uslovima je u junu i prvih dana jula. Oplođena ženka odlaže jaja u grupama od dva do 70 komada, i to sa donje strane listova ili na rukavcu.

Nakon tri do 14 dana izliježu se gusjenice koje u najvećem broju slučajeva naseljavaju zonu vršnog lišća, čijim se tkivom u početku hrane, prouzrokujući okrugle rupice. Odatle prelaze na metlicu ili rukavac lista, da bi se potom uvukle u stabljiku ili začetke klipova. Najveće štete pričinjavaju larve u stabljici kukuruza.

Za razvoj ove štetočine potrebna je povećana vlaga, a utvrđeno je da je u godinama sa manje padavina intenzitet napada kukuruznog moljca manji nego u godinama sa većim količinama padavina.

Uzrokuje lomljenje stabljika, opadanje klipova i prijevremeno zrenje

Ovaj insekt ima dvije generacije godišnje i smatra se jednom od najopasnijih štetočina kukuruza, jer njegove gusjenice oštećuju sve nadzemne dijelove biljke, uključujući list, metlicu, stabljiku i klipove.

Štete koje gusjenice prouzrokuju u prvim fazama nisu toliko velike, a slično je i sa oštećenjima metlice. Međutim, to se ne može reći za oštećenja na stabljici i klipu.

U stabljikama gusjenice buše hodnike, što slabi cijelu biljku i smanjuje njenu čvrstoću, te uzrokuje lomljenje, posebno pri jačem vjetru. Ako gusjenice napadnu zametak klipa, on najčešće propada. Zbog napada ove štetočine prinosi mogu biti znatno smanjeni.

Takođe, izgrizanjem hodnika kroz dršku klipa, gusjenice mogu prouzrokovati masovno opadanje klipova ili prijevremeno zrenje. Posebnu opasnost predstavljaju gusjenice koje prodiru u zonu zrna na klipu, jer ishranom stvaraju povoljne uslove za razvoj gljivičnih bolesti.

Mjere zaštite sprovesti prije ubušivanja

Suzbijanje kukuruznog moljca predstavlja problem jer se radi o štetočini koja se nalazi unutar biljke. Zbog toga je tretiranje potrebno izvršiti prije nego što se gusjenice ubuše, odnosno dok se nalaze na biljci ili u rukavcu lista, a na osnovu prethodno obavljenog pregleda.

S obzirom na to da je hemijsko tretiranje ograničeno trenutkom primjene insekticida, veliku pažnju trebalo bi posvetiti biološkoj kontroli ove štetočine, što je mnogo prihvatljivije za životnu sredinu.

Uz pravilan izbor plodoreda, raniju sjetvu, uzgoj otpornih hibrida i uništavanje drugih potencijalnih domaćina, jedna od najefikasnijih mjera suzbijanja svakako je uklanjanje kukuruzovine sa polja, kako bi se uništio što veći broj kukuljica koje su se ubušile u stabljiku radi prezimljavanja.

U Hrvatskoj se suzbijanje kukuruznog moljca sprovodi veoma rijetko, jer se, uprkos visokom intenzitetu napada, još dobijaju zadovoljavajući prinosi zrna ove žitarice.

Ako se proizvođači odluče za tretiranje, dozvolu imaju sljedeća sredstva: „Decis 2,5 EC“ (Decis 2,5 EC), „Decis 100“ (Decis 100), „Poleci plus“ (Poleci plus), „Rotor super“ (Rotor super), „Demetrina 25 EC“ (Demetrina 25 EC), „Fastak 10 EC“ (Fastac 10 EC), „Citrin maks“ (Cytrin max), „Koragen 20 SC“ (Coragen 20 SC) i „Ampligo“ (Ampligo).

Preporučena sredstva za zaštitu bilja potrebno je primjenjivati u skladu sa uputstvom proizvođača i dozvolama prema Fitosanitarnom informacionom sistemu.

(Agroklub.ba)