Zbog naglih promjena vremena ljudi masovno zovu Hitnu: Situacija je ozbiljna

Doktor Sergej Pantić kaže da građani Hitnu pomoć najčešće zovu kada dolazi do nagle promjene vremena.

"Iskreno, najviše zovu kada dolazi do nagle promjene vremena – bilo da je u pitanju otopljavanje ili naglo zahlađenje. Kada se vrijeme ustali nekoliko dana, broj poziva se vrati u normalu", navodi Pantić.

Istakao je da beogradska Hitna pomoć dnevno ima 150 do 160 intervencija, a od toga pedesetak bude na javnom mjestu.

"Ali uglavnom te tegobe koje nastaju zbog promjene vremena su blaže prirode", dodaje Pantić.

Promjena vremena i krvni pritisak

Govoreći o pacijentima koji imaju probleme sa krvnim pritiskom, Pantić kaže da terapija isto djeluje bez obzira na to koje je godišnje doba, ali da se mi leti i zimi drugačije ponašamo.

"Mi zimi jedemo više masnoće, jedemo slaniju hranu. Naša kuhinja je takva da pretjerujemo sa solju. So je neophodna za organizam, ali ako pojedete krišku hleba, to je sasvim adekvatna količina soli za jedan dan. Međutim, mi jedemo i kiseli kupus i sarme i naše meso se soli, naš sir. Naša ishrana je suviše slana", objašnjava doktor.

Navodi da devet grama soli drži litar tečnosti.

"Jednostavno, vi imate i veću količinu krvi u opticaju i veći pritisak, više opterećujete srce, više opterećujete bubrege i to pravi mnogo veće tegobe za čitav organizam", dodaje Pantić.

Koliko je ispravan savjet o slojevitom oblačenju

Doktor Pantić naglašava da se na vrijeme ne može uticati, ali da postoje ljudi koji su osetljivi na promjene atmosferskih uslova.

"Ima ljudi koji su meteoropate i reaguju na promjene vremena, ali oni se vremenom naviknu. To nisu tegobe koje traju nekoliko dana, već ih imaju godinama i znaju šta treba da rade", navodi Pantić.

Kolapsi na javnim mjestima

Na javnim mjestima, dodaje, najčešće se događaju kolapsi, malaksalost i vrtoglavica.

"Nada Macura je ušla u legendu sa svojom pričom o slojevitom oblačenju, ali to je potpuno tačno", napominje Pantić.

Na pitanje da li je tačna teorija da je organizmu potrebno između 24 i 48 sati da se navikne na promjenu vremena, doktor kaže da je to individualno.

"Sve zavisi, nisu svi ljudi isti, neko se navikne za par sati. Norveška, recimo, ima mnogo ozbiljniju, oštriju klimu od naše, ali oni kažu da nema lošeg vremena, ima samo loše odjevenih ljudi. Znači, treba se adekvatno obući", kaže Pantić.

Koliko je šetnja korisna

Umor, glavobolja, nesanica i uznemirenost češći su krajem zime, a razlog je pre svega manje kretanja i boravak u zatvorenom prostoru.

"Zimi se manje krećemo, mnogo smo više u zatvorenom prostoru, sjedimo ispred televizora, sjedimo na poslu po čitav dan. Jednostavno, hladno je napolju, mrzi nas da izađemo, čekamo proljeće-ljeto da bismo se više kretali. Znači, ako ljudi žive zdravije i gledaju da se zdravije hrane, da ne puše, da se više kreću, svaki dan bar minimum pola sata neke dnevne aktivnosti, blage šetnje", naveo je Pantić.

Savjetovao je svima da tokom predstojećih dana praznika odu u prirodu dva ili tri sata, jer će time mnogo više učiniti za svoje zdravlje.

Mladima i zdravima savjetuje da se ne obaziru na meteorološke prilike.

"Jedna blaga šetnja u prirodi, da vas malo oznoji, mnogo će prijati. Ne šetnja od izloga do izloga, već prava šetnja. I ako ste pod nekim stresom, kada se prošetate, drugačije ćete razmišljati", dodaje Pantić.

Šta ako nas danima boli glava

Za kraj, doktor Pantić je dao i savet ljudima koji osjećaju tegobe ovih dana.

"Moj savjet je da onaj ko ima glavobolju kada su ovakve meteorološke prilike, trebalo bi da provjeri krvni pritisak. I ako su te tegobe česte, obavezno da se jave svom ljekaru koji će ga uputiti u laboratoriju. Znači, da se provjeri da nismo malokrvni. To nije ni rijetkost ni čudo. Iako se trudimo da se zdravo hranimo, treba provjeriti krvnu sliku. Preporuka je za starije bar dva puta godišnje i to ako nemaju zdravstvenih tegoba, a ako imaju zdravstvenih tegoba, to je sasvim druga priča", ističe Pantić.

(Blic)