Čokolada u BiH ostaje gorkog ukusa: Ništa od pada cijena

Direktor nabavke prnjavorske kompanije "Mladegs pak" Danilo Popović kaže da berzanska kretanja nesumnjivo ukazuju da bi u narednom periodu trebalo očekivati pad cijena, ali da se efekti na našem tržištu uvijek osjete sa zakašnjenjem.

"Cijene šećera na berzi već su značajno niže. Brazil i Indija, kao najveći svjetski proizvođači, diktiraju globalna kretanja, a naši regionalni proizvođači se po pravilu usklađuju sa njima. Međutim, trgovci šećerom u regionu neće korigovati cjenovnike dok se ova sirovina po nižim cijenama fizički ne pojavi u ponudi objašnjava Popović.

Dodaje da je globalnom padu cijena doprinio izuzetno dobar rod u Brazilu, kao i činjenica da je Indija, nakon godina restrikcija uvedenih u vrijeme pandemije, ponovo odobrila izvoz šećera.

"Pored toga, nerealno jeftiniji šećer stiže iz Ukrajine, koja pokušava da ostvari dodatne prihode, pa su i regionalni proizvođači prinuđeni da prate pad cijena. Od povoljnog berzanskog trenutka i odluke o kupovini 40-60 dana treba da šećer fizički stigne do nas i da utiče na cijene. Pitanje je samo vremena kada bi potrošači i u BiH mogli osjetiti znatniji pad cijena slatkog programa", kaže Popović.

Prema njegovim riječima, situacija na tržištu kakaoa slična je onoj sa šećerom. Veliki globalni igrači drže i do 80 odsto proizvodnje i prerade, što im omogućava da duže zadržavaju više cijene bez obzira na berzanske signale.

"Koliko god na berzi padala, cijena se kod nas mijenja tek kada se fizički pojavi sirovina koja je konkurentna. Ipak, neminovno je da će i čokolade i slatkiši u narednih godinu dana posljedično pojeftiniti", ističe Popović i dodaje da u cijeni slatkiša značajnu ulogu igra i fruktozni šećer od kukuruza, čija je cijena takođe u padu.

Vlasnik kompanije "Krajina klas", u okviru koje posluje lanac pekara "Manja", Saša Trivić kaže da pad cijena kakaoa i šećera na svjetskim berzama za sada neće dovesti do pojeftinjenja proizvoda u njihovim maloprodajnim objektima kada je riječ o tortama i kolačima.

"Prije nekoliko dana smo radili analize i cijene sirovina su nam u ovoj godini porasle za oko 4,5 odsto. Poskupjelo je sve, između ostalog, čokolada i margarin, tako da će u idućoj godini prije doći do povećanja cijena našeg slatkog programa nego do pojeftinjenja", naveo je Trivić.

Zdravlje

Ovo su najčešće greške u ishrani tokom posta: Evo kako da ih izbjegnete

Slične stavove dijele i u kompaniji "Mira" Prijedor, članici "Kraš grupe", odakle poručuju da stabilizacija cijene kakaoa na svjetskim berzama jeste pozitivan signal, ali da se efekti ne mogu očekivati odmah.

"Cijene kakaoa tokom prethodnog perioda dostigle su i pet puta više nivoe u odnosu na ranije godine, te se promjene na berzama ne mogu trenutno odraziti na nabavne cijene, jer su obaveze već ugovorene, a zalihe nabavljene u vremenu najviših cijena", istakli su iz ove kompanije dodajući da se isto odnosi i na šećer.

Oni su podsjetili da je trenutna cijena kakaoa i dalje znatno iznad prosjeka iz prethodnih godina, dok će dalja kretanja zavisiti od klimatskih uslova u regijama uzgoja i dinamike potražnje u industriji.

"Tokom perioda visokih cijena "Kraš grupa" je svjesno preuzela najveći dio troškova na sebe kako bi ublažila njihov uticaj na potrošače, zadržavajući pri tome visok kvalitet proizvoda", naveli su iz kompanije.

Dodaju da će nastaviti da prate stanje na tržištu i reaguju kada se stvore uslovi za korekciju cijena, te da im je prioritet održavanje odnosa povjerenja sa potrošačima i očuvanje kvaliteta.

S druge strane, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača "Don" iz Prijedora Murisa Marić naglasila je da trgovci kao po pravilu navode da je riječ o robi nabavljenoj po starim, višim cijenama.

"To je obrazac koji slušamo godinama. Pad cijena na globalnom tržištu potrošač u BiH gotovo da ne osjeti. Jedino gorivo ponekad pojeftini od pet do deset feninga. Ostalo stoji. Mi nemamo trgovce koji bi odgovorno korigovali cijene, niti inspekcije koje bi to redovno kontrolisale", upozorava Marićeva.

Kao jedan od najboljih primjera navodi cijenu popularne čokolade od 250 grama koja u pojedinim prodavnicama dostiže i 15 KM.

"To je značajno skuplje nego u Njemačkoj, gdje su primanja neuporedivo veća, ali je svaki artikal vidljiv nadležnim organima i prati se njegov put od uvoza do rafova. Kod nas roba stiže različitim kanalima i isto tako završava u prodaji. Potrošač je prepušten sam sebi", dodala je Marićeva.

Šrinkflacija

Prema riječima Murise Marić, u razvijenim zemljama svako poskupljenje ili šrinkflacija, odnosno smanjivanje gramaže bez sniženja cijene, odmah izaziva reakcije javnosti.

"U Francuskoj je zakonom propisano da proizvod sa znatno manjom gramažom mora imati i drugačiju ambalažu. Kod nas je, međutim, sve netransparentno, a trgovački lanci diktiraju uslove", istakla je Marićeva, piše Glas.