Da li će građani zaista morati da vraćaju pare bankama?

Građani koji su tužili banke zbog naplate troškova obrade kredita dobili ih na sudu i naplatili novac, sad taj iznos moraju da vrate bankama, i to s kamatom.

Zavrzlama je nastala kad je 2018. godine Vrhovni kasacioni sud odlučio da banke nemaju pravo da naplaćuju troškove obrade kredita, što je podstaklo više od 200.000 građana da podnesu tužbe protiv banaka, tražeći svoj novac nazad. Mnogi su dobili pravosnažne presude i naplatili novac od banke, ali je Vrhovni sud 2021. preinačio svoj stav i omogućio bankama da traže povraćaj isplaćenog novca.

Tužbe počele 2012.

Svijet

Izvori iz Brisela: Kijevu odobren kredit uprkos mađarskom vetu

Dejan Gavrilović iz udruženja za zaštitu potrošača Efektiva ističe da ne postoji podatak koliko je građana bilo naplatilo novac od banaka i koji su sada u problemu.

200.000 građana tužilo banke zbog naplate troškova obrade kredita

0,5 do 2,5 odsto vrednosti kredita iznose troškovi obrade kredita

10 odsto godišnje iznosi zatezna kamata

"Mi smo 2012. godine ustanovili da banke nemaju pravo da naplaćuju troškove obrade kredita i krenule su prve tužbe. Kad su donete prve presude, a uglavnom su sve bile u korist klijenata, bankari su u medijima počeli da pričaju da sudovi ne znaju da rade, pa je 2018. Vrhovni kasacioni sud, da bi otklonio nedoumice u javnosti, iako pravne nedoumice nisu postojale, zauzeo stav da banka nema pravo da naplaćuje troškove obrade kredita i da je to izmišljeni trošak. Faktički je time Vrhovni sud pozvao dužnike da tuže banke i uzmu novac nazad, i od tog trenutka građani masovno počinju da tuže banke, pa je do 2021. podneto više od 200.000 tužbi", objašnjava Gavrilović.

Dušan Uzelac, urednik portala Kamatica, ističe da su se banke nedvosmisleno ogriješile o svoje klijente u više navrata.

Republika Srpska

Dodik: Teodorović se ispisao iz srpskog roda

"Tu mislim na situaciju u vezi s kreditom u švajcaricma, zatim po pitanju naplate troškova za obradu kredita i naplatu troškova za osiguranje kredita kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita (NKOSK). Sve su to situacije u kojima su građani bili oštećeni i imali pravo, ali ne i dovoljno pravde za njih, jer naš zakonodavni sistem ne prepoznaje agresivni kapitalistički prodajni model i zato su iz ugla zakona banke ispravne, a iz ugla naroda neispravne", kaže Uzelac.

Banke lobirale da se promijeni odluka

Prema njegovim riječima, kad su banke shvatile da su te presude u korist građana veliki finansijski trošak za njih, počele su da lobiraju i 2021. godine Vrhovni sud mijenja svoj raniji stav.

"Vrhovni sud je zauzeo novi stav da su banke imale pravo da naplaćuju troškove obrade kredita, ali pod uslovom da su o tome unapred obavestile korisnika. Do 2012. banke nisu unapred obavještavale korisnike o tim troškovima, a poslije jesu. Dakle, svi koji su uzeli kredit poslije 2012. moraće da vrate novac. Nakon promjene tog sudskog stava građani koji su imali pravosnažne presude i naplatili svoj novac sad moraju da vrate novac bankama koje su se žalile Vrhovnom sudu prema novom stavu. Vrhovni sud je pozvao građane da tuže banke, a onda ih svojom odlukom ostavio na cjedilu i pretvorio u dužnike banaka. Ako su naplatili 100.000 dinara od banke, sada sa zateznom kamatom od 10 odsto godišnje moraju da vrate 150.000 dinara", ističe Gavrilović.

On dodaje da je visina troškova koje su građani naplatili od banaka, a koje sad moraju da vrate zavisi od visine kredita, prenosi Kurir.