Kako su prevaranti sa kovid pomoći uticali na rast cijena nekretnina

Ako ste u junu 2020. godine tražili kuću u okolini Hendersona u Nevadi, vjerovatno ste se nadmetali sa kupcima na užarenom tržištu nekretnina, na kojem su cijene naglo rasle. Jedan od vaših konkurenata mogao je biti vlasnik malog biznisa Brendon Kasat, koji je, prema sudskim spisima, neposredno prije toga dobio oko 500.000 dolara iz državnih programa pomoći tokom pandemije.

Novac dijeljen brzo i uz minimalne provjere

Američki zakonodavci su Program zaštite plata (Paycheck Protection Program, PPP) hitno uspostavili ubrzo nakon izbijanja pandemije virusa korona. Kroz taj program na kraju je isplaćeno oko 793 milijarde dolara, s ciljem stabilizacije kućnih budžeta i ekonomije.

Prioritet je bio da novac što prije stigne do korisnika, uz što manje birokratskih procedura. Zbog toga su mnogi do sredstava došli uz vrlo malo provjera.

Na papiru, Kasat je bio upravo tip osobe kojoj je država namjeravala da pomogne. Njegovoj firmi Skaj Dizajn (Sky DeSign) i njegovoj humanitarnoj organizaciji Skajlerova CF fondacija (Skyler's CF Foundation) novac je bio potreban za isplatu radnika tokom zatvaranja.

I zaista, ubrzo nakon što je dobio novac, Kasat je ispisao čekove desetinama ljudi, a u opisu uplata naveo je „pandemijska plata“ i „zaostala plata“.

Novac završio kod porodice i prijatelja

Međutim, čekovi nisu otišli radnicima koji nisu mogli da rade zbog mjera zatvaranja, već Kasatovoj porodici i prijateljima, tvrde federalni tužioci.

On je na kraju ta sredstva iskoristio za kupovinu kuće vrijedne 400.000 dolara. Priznao je krivicu za prevaru i pranje novca, a 2023. godine osuđen je na dvije godine zatvora.

Istraživači sada tvrde da su slučajevi poput ovog, koji su se ponavljali širom SAD, bili među razlozima zbog kojih su cijene kuća naglo porasle tokom pandemije. Posljedice tog rasta kupci i vlasnici nekretnina osjećaju i danas.

Prevare kao jedan od glavnih pokretača rasta cijena

Prema analizi, prevare su bile među najvećim pokretačima rasta cijena nekretnina, zajedno sa ograničenom dostupnošću zemljišta. Njihov uticaj bio je čak veći od toga koliko je određena kuća bila pogodna za rad na daljinu.

Prevare u PPP-u, osiguranju za nezaposlene i drugim programima pomoći dovoljno su poremetile tržište nekretnina da objasne 22,5 odsto rasta cijena kuća tokom 2020. i 2021. godine, pokazalo je istraživanje Univerziteta Teksas u Ostinu.

Do tog zaključka došli su profesori finansija Džon Grifin i Semjuel Kruger, zajedno sa doktorandom Pratikom Mahadžanom. Njihov rad biće objavljen u Časopisu za finansijsku ekonomiju (Journal of Financial Economics).

U radu iz 2023. godine isti tim je procijenio da je PPP zbog prevara izgubio 117,3 milijarde dolara, odnosno oko 15 odsto ukupnog novca potrošenog kroz taj program.

Cijene brže rasle u područjima sa više sumnjivih isplata

Istraživači su efekat mjerili tako što su upoređivali promjene cijena u područjima za koja se sumnjalo da imaju visok nivo PPP prevara sa područjima u kojima je taj nivo bio nizak.

Cijene su brže rasle u područjima sa većim brojem sumnjivih isplata, čak i nakon što su u obzir uzeti drugi faktori.

U tim područjima porasle su i velike potrošačke kupovine, što ukazuje na to da su prevare možda šire uticale i na inflaciju. Istraživači su utvrdili da su PPP prevare dovele do rasta registracija automobila za 2,8 odsto.

Na taj način prevaranti nisu oštetili samo poreske obveznike čiji su novac ukrali, već i kupce nekretnina, a potencijalno i sve ostale potrošače, koji su plaćali više cijene nego što bi inače plaćali.

Posljedice se osjećaju i danas

Posljedice su, prema ocjeni istraživača, i dalje prisutne.

„Ako ste običan vlasnik kuće i slučajno ste kupili nekretninu u jednom od tih područja 2021. ili 2022. godine, vjerovatno ste je platili po naduvanoj cijeni“, rekao je Kruger za bilten Poslovne škole Makombs (McCombs School of Business).

„Kako se taj višak potražnje povlači sa tržišta, može se očekivati da izgubite novac na kući“, dodao je on.