Ovakvo nešto nije viđeno skoro 40 godina - nije nimalo dobro

MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija bio je u 6.30 časova u minusu više od 3 odsto.

Istovremeno su cijene akcija u Šangaju, Hong Kongu, Indiji, Australiji, Japanu i Južnoj Koreji pale između 1,1 i 8 odsto.

Vrtoglav skok cijena nafte

Nagli pad cijena akcija posljedica je šoka na tržištima, jer su cijene nafte jutros skočile više od 25 odsto, što je njihov najveći dnevni rast od 1988. godine.

Na američkom tržištu cijena barela nafte oko 6.30 časova iznosila je 116,65 dolara, što je oko 28 odsto više nego u petak uveče. Cijena nafte na londonskom tržištu skočila je 27 odsto, na 117,55 dolara.

Svijet

Drama u hotelu - 13 gostiju završilo u bolnici

Tako su cijene „crnog zlata“ dostigle najviši nivo od jula 2022. godine, jer je zbog eskalacije krize na Bliskom istoku, nakon napada SAD-a i Izraela na Iran prošle nedjelje, onemogućen izvoz nafte kroz Ormuški moreuz, što je natjeralo proizvođače u tom regionu da smanje proizvodnju.

Naime, pošto se nafta ne može izvoziti sa Bliskog istoka, tamošnja skladišta su prepuna, pa su, između ostalih, Irak i Kuvajt počeli da smanjuju proizvodnju. To znači i pad ponude na svjetskom tržištu.

Očekuje se nastavak rata na Bliskom istoku

Pored toga, u nedjelju je za novog iranskog vođu imenovan Modžtaba Hamenej, sin nedavno ubijenog ajatolaha Hameneja, što je signal da „tvrdolinijaši“ ostaju čvrsto na vlasti u Teheranu uprkos ratu sa SAD-om i Izraelom.

Pošto nema naznaka prekida rata i pošto tankeri ne mogu da prolaze kroz Ormuški moreuz, investitori strahuju da će cijene nafte ostati povišene duže nego što se očekivalo.

Ekonomija

Na nekim pumpama u BiH gorivo jeftinije 40 feninga nego na drugim

„Svjetska ekonomija zavisi od isporuka nafte i prirodnog gasa sa Bliskog istoka kroz Ormuški moreuz. Kratkoročno očekujemo rast cijena nafte ka 120 dolara po barelu, ali će vjerovatno uslijediti pad cijena kada se sukob smiri“, naveo je Brus Kasman, glavni ekonomista banke JPMorgan, u osvrtu na situaciju na tržištima.

On očekuje da će se cijene nafte do sredine godine stabilizovati na oko 80 dolara po barelu, što bi moglo da smanji rast globalne ekonomije za 0,6 procentnih poena na godišnjem nivou, a poveća inflaciju za jedan procentni poen u prvoj polovini godine.

Međutim, „širi i dugotrajniji sukob mogao bi da podigne cijene nafte znatno iznad 120 dolara po barelu, što bi povećalo rizik od globalne recesije“, upozorava Kasman.

Naime, više cijene nafte podstakle bi rast inflacije, što bi primoralo centralne banke da podignu kamatne stope, a to bi usporilo ekonomski rast.

Očekuje se pad evropskih berzi i Volstrita

Zbog svega toga, rano jutros je južnokorejski indeks Kospi potonuo više od 8 odsto, pa je na berzi na kratko bilo obustavljeno trgovanje.

Oštro su pale i ostale azijske berze, a očekuje se pad i drugih najvećih svjetskih berzi jer su fjučers indeksi duboko u minusu.

Tako su oko 6.30 časova fjučersi na indeks EuroStoxx 50 vodećih evropskih akcija i njemački DAX bili u minusu više od 3 odsto, dok je britanski FTSE bio u padu oko 1,7 odsto.

Na Volstritu se u ponedjeljak takođe očekuje oštar pad, jer je fjučers na indeks Dow Jones trenutno u minusu više od 1.000 poena, odnosno oko 2,3 odsto. Fjučersi na S&P 500 i Nasdaq takođe bilježe gubitke veće od 2 odsto.

Dolar značajno ojačao

Na valutnim tržištima dolar je prema korpi valuta značajno ojačao jer investitori traže sigurnija utočišta za kapital, usljed naglog pada berzi.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,55 poena, dok je u petak uveče iznosio 98,85 poena.

Istovremeno je kurs dolara prema japanskom jenu porastao sa 157,80 na 158,80 jena.

Američka valuta ojačala je i u odnosu na evro, pa je cijena evra pala na 1,1525 dolara, dok je u petak uveče iznosila 1,1618 dolara, prenosi Jutarnji.hr.