
Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
Kada je centralna banka Holandije ove nedjelje potvrdila da je desetine tona državnog zlata premestila iz Sjeverne Amerike, obrazloženje je privuklo posebnu pažnju: zemlja želi da bude "bolje pripremljena za ozbiljne krize".
Od ukupno oko 313 tona holandskog zlata koje se čuvalo u SAD i Kanadi, čak 86 tona premješteno je u London, a centralna banka kao jedan od razloga navodi rastuće geopolitičke tenzije.
Cilj je da zlato bude lako dostupno ukoliko bi bilo potrebno u kriznoj situaciji.
Kako BBC sagovornici tvrde, ne treba izvlačiti takav zaključak. Ipak, potez Holandije pokazuje kako ratovi, trgovinske tenzije i povećana globalna neizvesnost menjaju način na koji države upravljaju svojim najvrednijim rezervama. A Holandija nije jedina.
Francuska je ranije ove godine objavila da je svoje zlatne rezerve iz SAD vratila u zemlju.
Njemačka centralna banka je još tokom višegodišnjeg procesa završenog 2016. prebacila više od 216 tona zlata iz inostranstva - 111 tona iz Njujorka i 105 tona iz Pariza. Slične odluke nisu istorijska novost.
Analitičari Goldman Saksa Lina Tomas i Dan Strajven podsjećaju da su tokom Hladnog rata neke evropske centralne banke dio zlatnih rezervi premjestile u Njujork.
Džozef Kavatoni, viši tržišni strateg Svjetskog saveta za zlato, kaže da ratovi i trgovinske tenzije utiču na današnje odluke, ali da nisu jedini, niti najvažniji razlog.
Inflacija, kamatne stope i mogućnost da se zlato brzo proda ili kupi takođe imaju veliku ulogu.
- Nemam utisak da postoji osjećaj neposredne katastrofe - rekao je Kavatoni.
Prema njegovim riječima, centralne banke danas jednostavno pažljivije razmišljaju o tome kako da upravljaju rezervama i kako da ih najbolje iskoriste.
Holandsko zlato povučeno je iz SAD i Kanade između marta i avgusta ove godine, a sada se nalazi u trezorima Banke Engleske.
Guverner holandske centralne banke Olaf Slejpen rekao je da očekuju da zlato nikada neće morati da koriste u krizne svrhe, ali da zemlja ipak mora da poveća svoju otpornost i spremnost.
London nije izabran slučajno. Britanska prestonica jedan je od najvećih svjetskih centara za trgovinu zlatom. Ako država tokom krize želi brzo da kupi ili proda zlato, mogućnost da ono već bude u Londonu predstavlja veliku prednost.

Svijet
Pala stijena u rudniku zlata: Poginulo najmanje 100 ljudi
Banka Engleske je jedan od najvećih čuvara zlata na svijetu. U trezorima ispod institucije stare tri vijeka nalazi se oko 400.000 zlatnih poluga vrijednih više od 200 milijardi funti.
Prema istraživanjima Svetskog saveta za zlato, Banka Engleske i dalje je najpopularnije mjesto za čuvanje rezervi, ali centralne banke sve više žele da ih rasporede na različite lokacije.
Zanimljivo je da premještanje državnog zlata ne znači nužno da desetine tona poluga fizički putuju avionima ili brodovima preko Atlantika. Holanđani su oko 59 tona zlata prodali u Njujorku, a zatim kupili dodatne količine u Londonu. Na taj način nije bilo potrebe da te poluge fizički prelaze okean.
Ali dio zlata ipak jeste putovao. Više od 27 tona fizički je transportovano iz SAD i Kanade u holandski grad Zeist, dok je približno ista količina zatim poslata iz Zeista u London.
Kompanije koje obavljaju ovakve transporte ne otkrivaju mnogo detalja o svojim operacijama zbog bezbjednosti.
Brink's Global Services, jedna od malobrojnih kompanija koje se bave međunarodnim transportom zlata, saopštila je BBC-u da u posljednje vrijeme bilježi povećanu tražnju, između ostalog i od centralnih banaka.
Izvršni potpredsjednik kompanije Nader Antar smatra da tom trendu doprinose geopolitička i ekonomska neizvjesnost, ali i sve veći značaj zlata kao strateške rezervne imovine.
Pitanje gdje čuvati zlato postaje još značajnije zato što ga centralne banke kupuju u ogromnim količinama.
Prema podacima Svjetskog saveta za zlato, tokom posljednje četiri godine centralne banke kupovale su u proseku oko 1.000 tona zlata godišnje. Tokom prethodne decenije godišnji prosek bio je oko 500 tona, odnosno, tempo kupovine se praktično udvostručio.
Trend traje još od globalne finansijske krize, a očekuje se da će kupovina nastaviti da raste i tokom naredne godine.
Čuvanje velikih količina zlata kod kuće, međutim, nije besplatno. Analitičari Goldman Sachsa upozoravaju da su potrebna ulaganja u fizičko obezbjeđenje, infrastrukturu za kontrolu rezervi i osiguranje, što posebno manjim centralnim bankama može predstavljati veliki trošak.
Istovremeno sa kupovinom centralnih banaka, zlato je poslednjih godina doživelo snažan rast.
Cijena plemenitog metala obarala je rekord za rekordom i u januaru ove godine prešla 5.000 dolara za uncu.
Prema grafikonu koji prenosi BBC, inflaciono prilagođena cena dostigla je rekord od oko 5.394 dolara u februaru 2026., da bi do jula pala na oko 4.046 dolara. I dalje je, međutim, veoma visoka u istorijskom kontekstu.
Jedan od glavnih razloga jeste tradicionalna uloga zlata kao „sigurnog utočišta“ u periodima ekonomskih i geopolitičkih potresa.

Svijet
Student kopao septičku i našao zlato vrijedno milione - VIDEO
Na njegovu privlačnost utiču i inflacija i kamatne stope. Zbog ograničene količine zlata i vrijednosti koja mu se pripisuje hiljadama godina, investitori ga često posmatraju kao način zaštite imovine od rasta cijena.
Investiciona banka Šarl Švab navodi da je tokom posljednjih pola vijeka cijena zlata rasla znatno brže od indeksa potrošačkih cijena, jednog od najpraćenijih pokazatelja inflacije.
Iako je zlato trenutno ispod rekordnih nivoa sa početka godine, Goldman Saks očekuje novi rast.
Njihovi analitičari prognoziraju da bi cijena do kraja 2026. mogla da dostigne 4.900 dolara za trojsku uncu, što je oko 300 dolara više nego u avgustu. A upravo je ogromna potražnja centralnih banaka jedan od ključnih razloga zbog kojih cijena zlata raste.
Zato potezi poput holandskog nisu samo pitanje toga gde se nalaze državne poluge. Dok centralne banke kupuju sve više zlata i pažljivije biraju gdje će ga čuvati, njihove odluke postaju jedan od faktora koji oblikuju i cijenu najpoznatijeg plemenitog metala na svijetu.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Ekonomija
3 sedm
0
Srbija
3 sedm
0
Zanimljivosti
4 sedm
0
Svijet
1 mj
0Najnovije
Najčitanije
17
29
17
13
16
56
16
46
16
43
Trenutno na programu