Dodik komentarisao mogući dolazak Antonija Zanardija Landija za visokog predstavnika

Dodik poručuje da su se pojedinci suprotstavljali da to bude Landi, ali da njemu nije bitno ime, nego kako će da radi u BiH.

"Ne interesuje nas kopija prethodnika Šmita, a ni onih drugih. On treba da ima ograničen mandat. Onog trenutka kada njegov mandat istekne, za godinu dana, to znači da se ukida funkcija visokog predstavnika. U međuvremenu, on koristeći neka svoja ovlašćenja treba iz pravnog prometa da eliminiše sve antiustavne i antidejtonske elemente koje su njegovi prethodnici donijeli. Svaka vrsta intervencije u nove sektore i oblasti za nas je neprihvatljiva. On treba da bude potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a i mi vjerujemo da će se to desiti. Na taj način bi imao dodatni legitimitet za tu svoju godinu dana. Ako to bude mešetarenje Nijemaca i Britanaca, on je za nas neprihvatljiv", rekao je Dodik za ATV.

Landi zvanično kandidat za visokog predstavnika u BiH

Mediji su objavili da je Italija zvanično kandidovala Antonija Zanardija Landija za poziciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

U saopštenju su istakli da je riječ o diplomati najvišeg ranga koji je tokom karijere obavljao brojne funkcije u Italiji i inostranstvo, uključujući funkciju diplomatskog savjetnika dvojice predsjednika Italije.

Navode i da vjeruju kako je Zanardi Landi kandidat oko kojeg članovi Savjeta za implementaciju mira (PIK) mogu postići konsenzus.

Dodik: Kurs prema BiH mora da bude promijenjen

Dodik poručuje da kurs prema BiH mora da bude promijenjen i da to više nije stvar ni njegove želje da se to desi, niti želje Sarajeva da se to ne desi.

"Mislim da je vrijeme pokazalo da je neodrživ koncept upravljanja stranaca BiH i da to mora da bude promijenjeno, ali jednako tako ne smije se ostaviti sve ono što su oni uradili kao nedodirnuto i zdravo za gotovo. To je dio koji mora biti tretiran. Naš pristup je da se mora ukinuti funkcija visokog predstavnika. Da je on otet od potpisnica Aneksa 10 i da je premješten u druge centre odlučivanja. Da su oni napravili svojim djelovanjem rasuli BiH i načinili je propalom zemljom bez mogućnosti da ona funkcioniše. Dejtonski model je bio fer. To ne znači da BiH može da funkcioniše. Muslimani nisu htjeli dejtonsku BiH, sada će dobiti nikakvu BiH. To je ono što ih očekuje. Da li će to biti ubrzo ili nešto kasnije, desiće se svakako", rekao je Dodik.

Amerika promijenila stav

Snažna podrška koju je OHR uživao od strane SAD-a nestala je dolaskom nove administracije predvođene Donaldom Trampom.

Zaokret SAD prema OHR-u i PIK-u dao se naslutiti još prošle godine na obilježavanju godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kada se na konferenciji u Dejtonu obratio zamjenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau i poručio da je Amerika završila sa pravljenjem nacija.

Potvrda zaokreta najbolje se osjetila na posljednjoj sjednici Savjeta bezbjednosti posvećenoj BiH. Tada je u diplomatskom tonu američka predstavnica Temi Brus poručila da novi visoki predstavnik u BiH stiže sa mnogo ograničenijim setom odgovornosti i da će sva njegova djelovanja biti fokusirana na domaće aktere, odnosno njihovo preuzimanje odgovornosti.

BiH

Čović: Visoki predstavnik će imati mandat od dvije godine i neće koristiti tzv. bonska ovlašćenja

"Naredni visoki predstavnik mora da uživa povjerenje svih zajednica u BiH. Suverena BiH je ona u kojoj domaći političari donose odluke podržane od međunarodnih aktera, a ne diktirana", poručila je Brus i istakla da budući visoki predstavnik treba da ispunjava pomenute uslove - povjerenje i nepristrasnost.

Ni tu nije kraj oštrih poruka SAD kolegama u Evropi. Najzvučnija je ona da PIK i evropski "saveznici" mogu imati svoja rješenja za novog visokog predstavnika, ali da se pita i SAD.

"Nadamo se da ćemo raditi sa vama svima, ali takođe imamo svoje kandidate na umu ako bude potrebe. Vremena je malo".

Ko je Antonio Zanardi Landi

Antonio Zanardi Landi rođen je 1950. godine u Udinama, diplomirao je pravo na Univerzitetu u Padovi, a diplomatsku karijeru započeo je krajem sedamdesetih godina. Bio je prvi Italijan koji je pohađao prestižnu francusku školu ENA u Parizu, instituciju kroz koju su prošli brojni evropski državnici i diplomate.

BiH

"Zatvaranje OHR-a ima suštinski značaj za trajan mir u BiH"

Službovao je u Otavi, Teheranu, Londonu i Vatikanu. Najvažniji njegovi angažmani su u Srbiji i Rusiji koje je obavljao od 2004. do 2006., odnosno 2010. do 2013. godine.

U svom nedavnom intervjuu poručio je da se američke politike prema Evropi i Balkanu mijenjaju, tvrdeći da se Vašington udaljava od politika koje su bile prisutne nakon Dejtona.