Dodik: Neprijatelji rušili srpske svetinje želeći da sruše postojanje srpskog naroda

"Manastiri su sveta mjesta Srpske pravoslavne crkve i zato je bilo važno ne izgubiti taj jedan trend obnove svega onoga što su nekada neprijatelji srpskog naroda rušili iz svojih razloga, želeći da, rušeći crkvene objekte, sruše i samo postojanje naroda, njegovu vjeru i kulturu", izjavio je novinarima Dodik, koji je u manastiru Karanovac u Kijevcima kod Gradiške prisustvovao osveštanju zvona za saborni manastirski hram.

Republika Srpska

Na Ozrenu obilježavanje Dana nestalih i poginulih, prisustvuje Minić

On je naglasio da mu je velika čast što je danas imao priliku da bude kum zvona na ovom hramu, koji je dio kompleksa manastira Karanovac, koji je srušen, a postojao je sve do 16. vijeka.

"Onda je najezdom Turaka bio sravnjen sa zemljom. A, oni su učinili i to da se narodno sjećanje izgubi, a sva dokumentacija o tom manastiru spali i nestane", ukazao je Dodik.

Dodik je istakao da je ipak, upornim traganjem naših ljudi, ali prije svega Njegovog visokopresveštenstva mitropolita banjalučkog Jefrema, koji nije odustao.

"Znali smo da to negdje ovdje postoji. Onda se krenulo u inicijativu prije pet godina da se ovo obnovi, da se ponovo izgradi i da narodu", rekao je Dodik.

Dodik je naveo da je učinjeno sve da se obezbijedi dovoljno sredstava.

"Mnogo je tu stvari urađeno - most, uređenje korita rijeke da se ne bi izlivala. Prvo smo to morali regulisati, a tek onda krenuti u izgradnju. Ovo je impozantno i trebalo bi da bude završeno oko 2028. godine, kada će biti i parkinzi i sve što je potrebno", rekao je Dodik i najavio da će biti nastavljeno sa prilozima.

Republika Srpska

Helikopter MUP-a Srpske preventivno gasi požarišta na Trebeviću

Kumovi zvona, osim Dodika, bili su i gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić i Željko Ćejić iz Banjaluke.

Manastir Karanovac smješten je ispod planine Kozare u dolini rijeke Lubine, gdje su dugogodišnja arheološka istraživanja potvrdila postojanje nekadašnjeg srednjovjekovnog manastira iz perioda Stefana Dragutina iz loze Nemanjića.

Tu su pronađeni ostaci građevinske arhitekture od Rimskog perioda do Srednjeg vijeka, kao i najstariji i najzapadniji ćirilični natpis iz 1301. godine.

Ovaj manastir se prvi put pominje 1955. godine kada su pronađeni tragovi rimskih zidova i natpisa, dok je tokom 1958. godine pronađen i glagoljični natpis, koji se dovodi u vezu sa periodom 10. i 11. vijeka.

Republika Srpska

Dodik: Vrijeme prolazi, ali sjećanje i traganje za nestalim ne smije nikada

Arheološkim istraživanjem 2004. godine ustanovljeno je da je riječ o kulturno-istorijskom kompleksu sastavljenom iz tri arheološka lokaliteta - srednjevjekovnom crkvom sa nekropolom i privrednom zgradom rimskog seoskog imanja i dvije crkve brvnare iz turskog perioda, prenosi Srna.

Obnova manastira Karanovac počela je krajem 2021. godine, a Hram Uspenja Presvete Bogorodice osveštan je u ljeto 2025. godine, čime je ovaj drevni manastir ponovno postao centralno mjesto duhovnog života ovog kraja.