Dok Srbi oplakuju nevine žrtve, Hrvati slave: Oluja - najveći egzodus i rana koja ne zacjeljuje

Nakon više od tri decenije, bol prognanih i porodica stradalih ne jenjava, dok se u Hrvatskoj ovaj zločin i dalje zvanično slavi.

Golgota krajiških Srba počela je u ranim jutarnjim časovima 4. avgusta 1995. godine silovitom ofanzivom hrvatske vojske i policije, uz podršku jedinica HVO-a. Sav uložen trud generacija i vjekovni život na djedovskim imanjima prekinuti su i uništeni preko noći.

Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra Veritas, sa vjekovnih ognjišta sa područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije protjerano je više od 220.000 Srba.

Ubijeno je i nestalo 1.904 lica, među kojima je čak 1.250 civila. Oko tri četvrtine stradalih civila bile su osobe starije od 60 godina.

Onima koji su preživjeli, u godinama nakon rata sistematski je onemogućavan povratak na potpuno opljačkana i spaljena imanja.

Namjera je bila da se Srbi nikada ne vrate

Istoričar Centra za društveno-politička istraživanja Republike Srpske Predrag Lozo istakao je za ATV da bombardovanje izbjegličkih kolona jasno govore o monstruoznom karakteru ove operacije.

"250 hiljada ljudi u samo dva ili tri dana, koji su se provlačili pod granatama to je nesumnjivo najveće etničko čišćenje koje se desilo u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Ono što posebno govori o zločinačkom karakteru te akcije jeste bombardovanje izbjegličkih kolona izvan teritorije Hrvatske. Nije bilo dovoljno samo protjerati Srbe, već je bilo potrebno i ubijati civilno stanovništvo koje se povlači da se nikada ne vrati. Nakon završetka rata, otežavanje povratka Srba na opljačkana, spaljena i uništena ognjišta pokazuje odnos sistema prema Srbima", rekao je Lozo.

Osvrćući se na međunarodno pravosuđe, Lozo naglašava da živimo u vremenu apsurda gdje ni od Haškog tribunala ni od lokalnih pravosuđa nema pravde za srpske žrtve.

"Moramo shvatiti da živimo u vremenu svojevrsnih apsurda, pa čak i taj čuveni, zloglasni Haški tribunal, koji je bio jedna pristrasna ustanova NATO pakta koja je trebala samo da dovrši proces u ratu, rekao je da se zločin desio. Znamo da su hrvatski generali oslobođeni. Pravosuđe u Hrvatskoj je takvo kakvo jeste, u BiH znamo da je to nastavak haškog narativa. Mi danas ne možemo očekivati bilo kakav napredak na tom planu", podsjetio je Lozo.

Provalija između istine žrtava i slavlja u Kninu

Dok porodice stradalih u crnini i molitvi oplakuju nevine žrtve, u Hrvatskoj se svake godine organizovano i na najvišem državnom nivou proslavlja ova akcija kroz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

Predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac ukazuje za ATV na ogromnu "provaliju" koja razdvaja istinu žrtava od zvaničnih hrvatskih svečanosti.

"To su narativi, naši i njihovi koji su potpuno različiti. To nama svima teško pada, iako smo navikli na ta njihova veselja. Nisu to obična veselja, to se pretvara u derneke ustaštva. Sutra oni imaju dvostruki praznik: državni praznik Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. I onda se oni svake godine skupe u Kninu i marširaju sa ustaškim obilježjima. Žrtve se ne smiju zaboraviti", upozorio je Štrbac.

Genocidni karakter neokajanog zločina

Iako je Međunarodni sud pravde u presudi iz februara 2015. godine operaciju Oluja okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, brojni svjetski stručnjaci za tu oblast izričiti su u stavu da je ova operacija imala sve karakteristike genocida.