Graorac: Ono što ne želimo da nama rade, ne radimo ni mi drugima

"Nedavno smo imali iz Instituta za nestala lica da je od sad aktivan Fond putem kojeg bi se plaćale informacije o pojedinačnim i masovnim grobnicama. Ono što nažalost možemo reći je da je to da je malo vjerovatno da će se na takav način doći do nekih novih infrmacija jer prošlo je mnogo godina i svako onaj koji je do sada imao želju ili potrebu da kaže ako je ima saznanja o nekoj masovnoj ili pojedinačnoj grobnici, on bi to svakako već do sada uradio", kaže Graorac.

Prema njenim riječima, rad na terenu je isključivo ono što može donijeti rezultate. Od kraja rata prošlo je više od 30 godina, a oni koji su bili učesnici istog ili imali neka saznanja su ljudi sa kojima direktno treba razgovarati.

"U koliko danas ljudi znaju nešto i žele iskreno podijeliti, oni će je podijeliti bez obzira na sav novac koji date jer prosto razmišljaju o onim porodicama koje traže svoje nestale i da im riješe to njihovo najvažnije pitanje.

Kako kaže, nedavno ispisivanje grafita na muralu srpske trobojke u Istočnom Novom Sarajevu pokazuje da građenje zajedničke budućnosti zasigurno nije moguće.

U Srpskoj takvih prijema nema

"Takvih primjera nema u Republici Srpskoj, mi se nekako vodimo tim da ono što ne želimo da rade nama ne radimo i mi drugima i u principu takvih i sličnih ispada skrnavljenja spomenika na grobljima sigurno, takvih stvari je bijelo nemoguće zabilježiti u prošlom periodu u Republici Srpskoj", navodi Graorac i dodaje "to govori o našem odnosu i prema žrtvama i prema onome što smo kao narod proživjeli i tako na kraju krajeva očekujemo da se prema našim žrtvama ponašaju svi oni koji žive u FBiH".

Natpis na zastavi Republike Srpske nije doveo do osude predstavnika Bošnjačkog naroda već naprotiv, do raspirivanja sve veće mržnje. Samo sprječavanjem i kažnjavanjem takvog dijela možemo spriječiti da se slično ili još gore ponovi, pojašnjava Graorac.

Budućnost srpskog naroda

"Činjenica da smo se svi kao narod zamislili, s kim to živimo i gdje gradimo našu budućnost i ono što nas je otrijeznilo jeste da shvatimo da moramo da uzmemo stvar u svoje ruke i da istinu o stradanju srpskog naroda moramo prezentovati jer je ona godinama čučala negdje sakrivena. Sve ono što je dovelo do stradanja civila, taj narod se ne može smatrati genocidnim", rekla je Graorac.

Slučaj mladića koji je ispisivao grafit na muralu srpske trobojke nije jedini, svi koji ga okružuju misle isto kaže Graorac te dodaje da i 31 godinu nakon rata ne možemo razmišljati o nečemu pozitivnom kao ni zajedničkoj budućnosti koja bi vodila ka nekoj vrsti saradnje.