Ministarstvo upozorava: Ko pali njive – gubi subvencije!

U Nezavisnoj asocijaciji poljoprivrednika Srbije ističu da ozbiljni proizvođači rijetko pribjegavaju paljenju, jer znaju da se zaoravanjem biljnih ostataka smanjuje potreba za veštačkim đubrivom i troškovi proizvodnje.

„To uglavnom rade ljudi koji nemaju svoju zemlju, već dolaze da pokupe ono što je ostalo posle skidanja useva. Njima je lakše da zapale parcele da bi sve bilo vidljivije“, objašnjava Jovica Jakšić, predsednik asocijacije.

Gradovi i opštine

Subvencije đačkog prevoza za 204 srednjoškolca

On dodaje da je šteta ogromna – ne samo za parcelu koja je zapaljena, već i za okolne površine na koje se požar može proširiti.

Odluku Ministarstva smatra opravdanom, ali upozorava da kazna pasivnog statusa nije uvijek pravedna: „Ne može poljoprivrednik da odgovara ako mu je neko drugi zapalio njivu.“

Umjesto pasive – jačanje poljočuvarske službe

Proizvođači imaju mogućnost da prijave podmetnuti požar kako ne bi izgubili subvencije. Jakšić predlaže da se pre kažnjavanja uloži više napora u prevenciju:

Zanimljivosti

Poskupljuje rakija?

„Potrebno je ojačati poljočuvarsku službu. Ako nema dovoljno ljudi, treba ih zaposliti više – da redovno obilaze njive i prate šta se dešava u ataru. Tek tada će biti jasno ko pali i ko treba da odgovara.“

Kontrole i rezultati inspekcija

Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da su poljoprivredni inspektori u prethodnom periodu kontrolisali 22 lokalne samouprave u 56 katastarskih opština, obuhvativši oko 580 hektara zemljišta.

„U većini slučajeva ustanovljeno je da poljoprivrednici sami pale žetvene ostatke da bi brže pripremili zemlju za sjetvu. Ima i podmetnutih požara, ali ih je teško dokazati jer počinioci najčešće nisu zatečeni na licu mjesta“, navode iz Ministarstva.

Scena

Kim Kardašijan optužuje ČetGPT što je pala ispite

Inspektori koriste GPS koordinate i beleže sve tragove požara – pepeo, garež, nesagorjelu slamu – kao i izjave prisutnih lica. Napominju da je ovaj posao često rizičan, jer se inspektori susreću s požarima na terenu, ali i s neprijatnostima i prijetnjama.

Cilj mjera – zaštita zemljišta i zdravlja ljudi

Ministarstvo ističe da mera pasivnog statusa nije kazna iz osvete, već način da se zaštite prirodni resursi: „Cilj svih mjera je očuvanje i održivo korišćenje zemljišta, zdravlja ljudi i životne sredine“, poručuju nadležni.

Spaljivanje biljnih ostataka je prekršaj u svim zemljama EU, a u Srbiji se može kazniti novčano – od 5.000 dinara za fizička do milion dinara za pravna lica.

Kako izbjeći pasivan status

Poljoprivrednici mogu da izbjegnu kazne pravovremenom prijavom požara u sistemu eAgrar.

„Omogućili smo proizvođačima da se sami jave i prijave požar – to je čin dobre volje države, a ne kazna. Pasivan status biće primijenjen samo na parcele gdje se dokaže da su spaljene, a vlasnik nije ništa preduzeo“, kaže prof. dr Dragan Glamočić, ministar poljoprivrede.

Društvo

Isplata podsticajnih sredstava za 200 poljoprivrednika

Osim kontrola, Ministarstvo organizuje kampanje i tribine kako bi podiglo svijest o štetnosti paljenja i ukazalo na bezbjednije načine obrade zemljišta.

Zašto je spaljivanje opasno

Stručnjaci upozoravaju da spaljivanje biljnih ostataka ima brojne negativne posljedice po zemljište i okolinu. Dr Jovica Vasin iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu objašnjava da visoka temperatura uništava mikroorganizme u zemljištu, stvarajući „sterilnu“ površinu koja se godinama oporavlja.

Svijet

Astronauti iz Kine ne mogu na Zemlju zbog oštećenja svemirskog broda

„Spaljivanjem se smanjuje i sadržaj organske materije, što dodatno pogoršava strukturu zemljišta i smanjuje sposobnost zadržavanja vlage“, kaže Vasin. Oslobađa se i ugljenik koji doprinosi efektu staklene bašte, dok opravdanje da se tako uništavaju korovi i patogeni – ne stoji.

Zemljištu treba vrijeme da se oporavi

Prema istraživanjima, mikroflora zemljišta počinje da se obnavlja tek 60 dana nakon požara, dok potpuni oporavak može potrajati i do godinu dana, u zavisnosti od intenziteta vatre i uslova na terenu.

Zbog toga stručnjaci poručuju da je prevencija važnija od kazni – edukacija proizvođača i podrška države za nabavku opreme za obradu zemljišta doneli bi mnogo bolje rezultate od naknadnih sankcija.

(RTS)