Autor:
ATV14.03.2026
14:36
Komentari:
0
Posljednjih godina penzioneri u Srbiji imaju razlog za zadovoljstvo jer su njihova primanja iz godine u godinu sve veća. Tokom 12 mjeseci dolazi do više povećanja, kako kroz redovno usklađivanje penzija i zarada, tako i kroz vanredna povećanja.
Međutim, ono što primjećuju najstariji građani jeste da povećanja, iako su procentualno ista za sve, ne donose isti iznos novca na račun svim penzionerima, piše Kurir.
Penzioneri sa najmanjim primanjima u skladu sa visinom svojih penzija dobijaju i najmanja povećanja. Ipak, prema najavama državnog vrha, uskoro bi moglo doći do promjena.
Prema podacima Fond PIO Srbije, prosječna penzija u januaru 2026. godine iznosi 56.843 dinara.
Ovaj iznos formiran je nakon povećanja od 12,2 odsto, koje je stupilo na snagu u decembru prošle godine.
Najniža zakonska penzija za kategoriju zaposlenih i samostalnih djelatnosti iznosi 31.092 dinara
Najniža poljoprivredna penzija iznosi oko 24.443 dinara
Uprkos korekcijama, najnižu penziju u Srbiji prima više od 300.000 penzionera. Među njima je najviše poljoprivrednih penzionera, ali i bivših radnika sa niskim zaradama ili nepotpunim radnim stažom.
Na drugom kraju liste nalaze se penzioneri sa najvećim primanjima.
Prema podacima Fonda PIO, samo 72 osobe u Srbiji ostvaruju maksimalnu penziju od 230.145 dinara mjesečno, dok penzije veće od 100.000 dinara prima oko 5,2 odsto penzionera.
Jednostavnom računicom dolazi se do podatka da je razlika između najniže i najviše penzije u Srbiji gotovo 200.000 dinara.
Ovi podaci ukazuju na izražene razlike između najnižih i najviših penzija, ali i na duboke socijalne nejednakosti unutar penzionog sistema.
Iako bi visina penzije, barem u teoriji, trebalo da zavisi od dužine radnog staža i visine uplaćenih doprinosa, zakon predviđa određena ograničenja.
Prema Zakon o PIO, lični koeficijent za obračun penzije ne može biti veći od 3,8, dok se u obračun uzima najviše 45 godina radnog staža.

Hronika
Sletio autobus kod Mostara: Ima povrijeđenih, među njima i maloljetnik
Zbog toga je i najviša penzija zakonski ograničena i, prema članu 78 ovog zakona, ne može preći 286.368,57 dinara mjesečno, bez obzira na visinu uplata tokom radnog vijeka.
Iz Fonda PIO objašnjavaju da su ova ograničenja uvedena kako bi se očuvala stabilnost i održivost penzionog sistema. Međutim, dio stručne javnosti i pojedini penzioneri smatraju da ovakav model ne uzima u potpunosti u obzir individualne doprinose tokom radnog vijeka.
Predsjednik Savez penzionera Vojvodine, Milan Nenadić, ističe da velike razlike u penzijama proizilaze iz još većih razlika u zaradama tokom radnog vijeka.
“Ako se penzije određuju u skladu sa zaradama i usklađuju sa rastom plata, onda je normalno da postoje velike razlike u visini penzija. Velika razlika između najniže i najviše penzije proizilazi iz zarade. Nema tu velike mudrosti.”
“Nema drugog načina da se penzije odrede u skladu sa zakonom nego na osnovu zarada i tako se radi svuda u svijetu. Visina penzije proizilazi iz visine zarade i tako treba i da bude.”
Prema podacima Fonda PIO, u Srbiji trenutno ima oko 1,66 miliona korisnika penzija.
Tokom 2025. godine izdvojeno je 1,4 milijarde dinara za različite oblike pomoći penzionerima.
Sredstva su iskorištena za:
Ova pomoć bila je namijenjena prvenstveno penzionerima sa najnižim primanjima, kojima je podrška
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Hronika
1 h
0
Zdravlje
1 h
0
Region
1 h
0
Hronika
1 h
0
Srbija
3 h
0
Srbija
18 h
0
Srbija
23 h
0
Srbija
23 h
0Najnovije
Najčitanije
Trenutno na programu