Brutalna taktika Rusije napravili Ukrajini ogromne probleme

06.08.2026 08:06

Komentari:

0
Специјална војна операција У Украјини
Foto: Tanjug / AP

Napadi ukrajinskih dronova duboko na teritoriju Rusije izazvali su nestašice goriva, opteretili ekonomiju, unijeli nemir među obične građane i zadali ozbiljne glavobolje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Uz to, ukrajinske snage su praktično odsjekle Krim od ostatka Rusije i nastavljaju da napadaju brodove u Crnom i Azovskom moru.

врућине Аустрија

Afrički talas ne napušta Srpsku: Pogledajte kakve nas temperature očekuju

Međutim, i Rusija je u posljednje vrijeme ostvarila određene uspjehe.

Nova, znatno brutalnija kampanja napada na ukrajinske luke na Crnom moru ogolila je surovu istinu:

  • Ukrajina nema dovoljno PVO raketa
  • poremećen je izvoz žita
  • skresani su prihodi države
  • zaustavljene isporuke oružja ukrajinskoj vojsci

Poljoprivreda čini čak 60 odsto ukupnog robnog izvoza Ukrajine, pa ovi ruski napadi stižu u najgorem mogućem trenutku – baš kada se poljoprivrednici spremaju za žetvu.

Ako ova blokada potraje, Rusija bi mogla da presječe ključni izvor deviznih prihoda Ukrajine i ojača svoju pregovaračku poziciju u svijetu tako što će nanijeti udarac velikim uvoznicima žita u Africi i Aziji, piše "Tajm".

Kijev, sa druge strane, pokušava da umanji razmjere štete. Nakon dvonedjeljnih žestokih udara ruskih dronova i raketa na Odesu i druge primorske gradove, ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki tvrdio je u julu da su luke i dalje otvorene i operativne.

Потонуће бродице на Хвару

Ne smite parkirat' tu: Turisti tonuli, Hrvati im se smijali

Međutim, oko 90 odsto brodovlasnika obustavilo je dolaske jer su – baš kao i u Ormuskom moreuzu blizu Irana – troškovi osiguranja skočili u nebesa zbog konstantne opasnosti od novih napada.

Ovo nije prvi put da je pomorski saobraćaj na Crnom moru prekinut od početka sukoba. Talasi ruskih napada na luke krajem 2025. i početkom 2026. godine nisu zadugo usporili rad. Ali ovi posljednji udari su i širi i žešći, u velikoj mjeri zato što su nedavni uspjesi Ukrajine, naročito unutar same Rusije, isprovocirali Vladimira Putina da pokuša da povrati inicijativu na frontu. Za sada, i Ukrajina i Rusija ostaju posvećene agresivnim vojnim strategijama.

Putinova taktika i glavni cilj

Neposredni problem Ukrajine jeste to što se oslanja na ograničene zalihe američkih PVO sistema "patriot" – jedinu pouzdanu odbranu od ruskih raketa – kako bi zaštitila svoje gradove i vojne linije snabdijevanja. Premještanje "patriota" radi odbrane luka bilo bi i preskupo i izuzetno rizično.

Svjesna toga, Rusija će nastaviti da gađa luke raketama i dronovima, ne ostavljajući osiguravajućim kućama razlog da smanje premije, a brodovlasnicima motiv da se vrate.

Пумпа

Cijene dizela divljaju: Stiže novo poskupljenje

Pored toga što smanjuje prihode Kijeva i njegovu sposobnost da finansira rat, Moskva bi mogla da postigne to da skokom cijena hrane na globalnom nivou oslabi i međunarodna podrška Ukrajini.

Ukrajina obezbjeđuje četvrtinu uvoza pšenice za Egipat i oko 18 procenata za Indoneziju. Takođe je najveći dobavljač kukuruza za Evropsku uniju, pokriva čak 92 odsto njenog uvoza suncokretovog ulja i ostaje ključni izvor stočne hrane i biljnih ulja.

"Putin računa na to da će poskupljenje hrane – u trenutku kada američki rat sa Iranom već podiže cijene nafte i svega ostalog – primorati ukrajinske trgovinske partnere, prije svega u Evropi, da pritisnu Kijev da obustavi napade unutar Rusije. Međutim, malo je vjerovatno da će ta strategija upaliti", navodi se u analizi "Tajma".

Šta Ukrajina može da uradi

Podrška Evrope Ukrajini i dalje je čvrsta, a vlade koje trpe posljedice poskupljenja prije će okriviti Moskvu nego Kijev.

Пит Хегсет

Vašington Post tvrdi: Tramp kritikovao Hegseta

Ipak, Putin očajnički želi pobjede na frontu, pa će gurati po svom čak i bez čiste i ubjedljive pobjede na pomolu. Isto tako, ne treba očekivati ni obnovu sporazuma postignutog pod okriljem Ujedinjenih nacija u julu 2022. godine, koji je ranije omogućio bezbjednu plovidbu do i iz ukrajinskih luka.

Baš kao što je kriza u Ormuskom moreuzu primorala susjedne zemlje da grozničavo traže nove puteve za izvoz nafte iz Persijskog zaliva, tako bi i Ukrajina mogla da preusmjeri izvoz žita preko Dunava, rumunskih luka i željeznice, kao što je to činila na početku sukoba. Ali, kao i tada, ta alternativna rješenja su skupa i logistički znatno komplikovanija.

Zbog svega ovoga, priroda ruskog rata protiv Ukrajine nastaviće da se mijenja dok obje strane traže način da prekinu pat-poziciju na frontu u svoju korist. A ekonomska šteta, koja se osjeća daleko izvan granica Ukrajine i Rusije, nastaviće da se gomila, prenosi "Blic".

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli: