Švedska udarila na migrante: Usvojen "zakon o cinkarenju"

Novi zakoni dolaze uoči parlamentarnih izbora u septembru, suprotstavljajući vladu desnog centra, koja trenutno zavisi od podrške krajnje desničarskih Švedskih demokrata da bi vladala, krajnjoj desnici koja je poručila da joj je namjera da stvori jedno od najneprijateljskijih okruženja u Evropi za neevropljane.

Kasno u ponedjeljak, poslanici su glasali za usvajanje takozvanog zakona o „dobrom ponašanju” (good behaviour), koji bi se odnosio na zahtjeve za boravak u postupku i buduće stanovnike, ali bi se retroaktivno primjenjivao i na mnoge sadašnje stanovnike zemlje.

BiH

Cvijanović: Lakše su u EU ulazili ilegalni migranti, nego naši građani koji legalno prelaze granicu

„Svako ko se ne potrudi da uradi ispravnu stvar ne bi trebalo da može da računa na ostanak”, rekao je švedski ministar za migracije Johan Forsel u martu, kada je predložio zakon.

Dozvole boravka mogu biti ukinute i zbog nejasnih kriterijuma

Iako zakon ne precizira koje vrste ponašanja bi se smatrale neprihvatljivim, vlada je ranije pominjala primjere kao što su neplaćeni dugovi, neplaćanje poreza, kriminal i veze sa ekstremističkim organizacijama.

Zadatak preispitivanja dozvola pao bi na Švedsku agenciju za migracije, a na svaku odluku mogla bi se uložiti žalba.

Zakon su oštro kritikovali opozicioni političari i organizacije za zaštitu prava, koji su kriterijume opisali kao proizvoljne.

„To bi dovelo do rizika da dozvole boravka budu odbijene ili ukinute na osnovu ponašanja koje za švedske građane nije ni nezakonito ni kažnjivo”, nedavno je naveo Amnesti internešenel (Amnesty International).

Svijet

Neredi eskalirali u Belfastu: Gore kuće i automobili

Organizacija Difenders građanskih prava (Civil Rights Defenders), sa sjedištem u Stokholmu, saopštila je da zakon „podriva vladavinu prava”. U saopštenju je dodala: „Zakon o dobrom ponašanju ostavlja ljude u neizvjesnosti o tome koje radnje ili izjave mogu biti iskorišćene protiv njih.”

Usvojen i sporni „zakon o cinkarenju”

Parlament te zemlje takođe je tijesnom većinom podržao sporni, takozvani „zakon o cinkarenju” (snitch law), koji će od mnogih radnika u javnom sektoru zahtijevati da prijave svakoga za koga vjeruju da nema regulisan boravak.

Kritičari novog zakona, koji je usvojen sa 174 glasa za i 172 protiv, već dugo upozoravaju da će on negativno uticati na fizičko i mentalno zdravlje migranata, istovremeno značajno povećavajući rizik od rasnog profilisanja.

Ekonomija

Stroža pravila mijenjaju mapu Evrope: Njemačka više nije broj jedan

„To je surova, neefikasna politika i otvara Pandorinu kutiju cinkarenja – obilježje autoritarnih država”, rekao je Jakob Lind, postdoktorski istraživač međunarodnih migracija na Univerzitetu u Malmeu, u saopštenju.

„Današnje glasanje imaće razorne posljedice po migrante bez regulisanog boravka, koji će biti dodatno gurnuti na margine društva, jer će im pristup pravima biti ograničen.”

Zatvorsko dvorište u Kumli sa hotelima za insekte koje su napravili zatvorenici, velikom skulpturom mrava na krovu šupe i natpisom Kumla namijenjenim djeci.

Unutar švedskog zatvora za odrasle koji se priprema da smjesti djecu od samo 13 godina.

Nakon širokih kritika, nastavnici, ljekari i socijalni radnici izuzeti su od obaveze prijavljivanja. Međutim, zaposleni u poreskim organima, kao i u agencijama za zapošljavanje i socijalno osiguranje, nalaze se među onima koji bi morali da obavijeste policiju kada imaju razloga da vjeruju da su bili u kontaktu sa ljudima koji nemaju boravišne papire.

Luiz Bono iz Platforme za međunarodnu saradnju o migrantima bez regulisanog boravka (Platform for International Cooperation on Undocumented Migrants) opisala je to kao „ozbiljan korak unazad za ljudska prava” u toj zemlji.

„Takozvani izuzeci za zdravstvo, škole i socijalne službe ne pružaju dovoljnu zaštitu: u praksi, informacije će teći između pružalaca usluga, agencija i imigracionih vlasti”, rekla je ona, što znači da će neki vjerovatno u potpunosti izbjegavati kontakt sa zdravstvenim radnicima.

Njen stav podržavaju i švedski istraživači koji su, nakon razgovora sa javnim službenicima, upozorili da bi zakon u praksi pretvorio zaposlene u javnom sektoru u graničnu policiju.

Naveli su primjer majke koja se porodi uz pomoć babice; iako je babica izuzeta od obaveze prijavljivanja, morala bi da registruje bebu kod poreskih organa, koji bi potom mogli da prijave porodicu policiji.

Javni službenici pod pritiskom da prijavljuju migrante

Švedska vlada već dugo brani ove mjere, tvrdeći da su neophodne kako bi se obezbijedilo da oni kojima nije zakonski dozvoljeno da ostanu u Švedskoj mogu biti vraćeni u svoje zemlje.

Banja Luka

Bivši radnik GU Banjaluka dobio presudu u svoju korist protiv Grada

Nove obaveze prijavljivanja imaju malo pandana širom Evrope; Finska već dugo razmatra da li da proširi takve obaveze, dok se u Njemačkoj službe socijalne zaštite već dvije decenije suočavaju sa obavezama prijavljivanja.

Poređenja sa britanskom politikom „neprijateljskog okruženja”

Godine 2012. britanska političarka Tereza Mej uvela je politiku „neprijateljskog okruženja” (hostile environment), čiji je cilj bio da se onima koji ne mogu dokazati da imaju zakonsko pravo da žive u Britaniji ograniči pristup radu, beneficijama, bankovnim računima, vozačkim dozvolama i drugim osnovnim uslugama.

Kasnije se pokazalo da mnogi koji su u Velikoj Britaniji boravili zakonito nisu mogli dokazati svoj status i da je Ministarstvo unutrašnjih poslova često pogrešno klasifikovalo zakonite stanovnike kao prekršioce imigracionih propisa, zbog čega je Nacionalna revizorska kancelarija 2018. zaključila da politike neprijateljskog okruženja nisu donijele vrijednost za novac poreskih obveznika.

U ponedjeljak je Evropski sindikat javnih službi (European Public Services Union) odbacio ideju da radnici budu primorani da djeluju kao doušnici, a Jan Vilem Gudrijan iz tog sindikata rekao je da sada nije vrijeme za „novi lov na vještice”.

Umjesto toga, pozvao je da se vlade podsjete da bi „javne službe prestale da funkcionišu bez radnika migranata u Švedskoj i mnogim državama članicama EU”.

Svijet

Pao američki bombarder, posada mrtva

Novi zakon bi podstakao klimu „sumnje, straha i rasizma”, dodao je, istovremeno ugrožavajući osnovno pravo ljudi na azil. „On samo legitimiše krajnju desnicu, koja je presrećna što vidi kako se njeni najluđi snovi o masovnom nadzoru, pritvoru i deportaciji ostvaruju na štetu etike javnih službi.”

(Gardijan)