Tiho je porinuta "podmornica sudnjeg dana"

Riječ je o podmornici od 10.000 tona, namjenski projektovanoj za nošenje do šest nuklearnih torpeda „Posejdon“, najnovijeg oružja u ruskom arsenalu, poznatog kao „oružje sudnjeg dana“.

Ruski mediji izvještavaju da ti autonomni uređaji imaju sopstvene nuklearne reaktore. Nakon lansiranja na otvorenom moru, nečujno se kreću prema cilju i pod vodom aktiviraju bojevu glavu. Eksplozija je razorna i može izazvati snažan cunami. Procjenjuje se da im je domet veći od 9.600 kilometara, što im omogućava dugo zadržavanje na moru, a mogu zaroniti do dubine od 1.000 metara.

Posljednjih dana sve se češće čuju glasovi u Moskvi koji pozivaju Vladimira Putina da upotrijebi „Posejdon“ protiv Velike Britanije. Time bi se, smatraju, odgovorilo na odluku Londona da pošalje Ukrajini dronove korišćene za napade duboko na ruskoj teritoriji.

„Dajte Britancima tri dana da nauče da dišu pod vodom, a zatim ih pogodite Posejdonom“, poručio je Vladimir Solovjov, voditelj na ruskoj državnoj televiziji.

Ove poruke poklopile su se sa testiranjem „Habarovska“, a uslijedila je i izjava ruske ambasade da će London platiti „veću cijenu“ što više pomoći bude slao Kijevu. Britanski premijer Endi Bernam (Andy Burnham) odbacio je upozorenje i naglasio da Britanija ostaje pouzdan saveznik. Iako se „Posejdon“ smatra opasnim i kredibilnim oružjem, stručnjaci procjenjuju da su male šanse da će ga Moskva zaista upotrijebiti.

Dr Ričard Konoli (Richard Connolly), stručnjak za rusku odbrambenu politiku sa Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI), smatra da se treba zapitati kome su te poruke upućene.

„Posejdon je, mogli bismo reći, 'ekskluzivna' sposobnost. Ne proizvodi se masovno i dizajniran je za najgori mogući scenario. Kada bi uradili ono što predlažu ruski TV voditelji, suočili bi se sa odmazdom britanskog nuklearnog sistema 'Trajdent' (Trident). Zato to neće učiniti, jer znaju kakvu bi cijenu platili“, objašnjava Konoli.

Specifikacije torpeda

Nuklearni torpedo „Posejdon“ dugačak je 24 metra. Nosi nuklearnu bojevu glavu od dva megatona, što je 130 puta jače od atomske bombe bačene na Hirošimu. Sopstveni nuklearni reaktor omogućava mu praktično neograničen domet, a za kretanje koristi pumpno-mlazni pogon (pump-jet propulsion).

Koja je svrha ovog podvodnog oružja za masovno uništenje, osim pokazivanja sile?

Istorija projekta

Ideja o „Posejdonu“ potiče iz pedesetih godina prošlog vijeka, kada su sovjetski naučnici tražili način da zaobiđu američku odbranu. Plan je bio dopremiti hidrogensku bombu do američke obale i detonacijom izazvati cunami koji bi uništio gradove ili pomorske baze.

Sovjetski planeri na kraju su odbacili ideju kao nepraktičnu. Vojni komandanti sumnjali su da se mogu dovoljno približiti obali, a tada nije bilo moguće ugraditi nuklearni reaktor u torpedo, pa je domet bio ograničen na 30 do 50 kilometara.

Koncept je oživljen početkom 2000-ih zbog ruske zabrinutosti da SAD razvijaju protivbalističke sisteme koji bi mogli neutralisati njihove interkontinentalne rakete. Kao odgovor, Rusija je razvila „Posejdon“ i krstareću raketu na nuklearni pogon „Skajfol“ (Skyfall). Ona je dizajnirana za let preko Južnog pola kako bi izbjegla američku odbranu i osigurala sposobnost drugog udara.

Svijet

Pogledajte kako dejstvuje novo rusko najmoćnije oružje

Rusija je do sada najavila planove za nabavku najmanje 30 torpeda „Posejdon“ i četiri podmornice nosača. Ipak, vjeruje se da je za sada počela samo gradnja „Habarovska“. Starija podmornica „Belgorod“ takođe je preinačena za nošenje ovog oružja, koje u NATO-u nosi oznaku „Kanjon“ (Kanyon).

Način djelovanja i strateška uloga

U teoriji, teško uočljiva podmornica mogla bi lansirati „Posejdon“, koji bi kao kombinacija drona i projektila autonomno i sporo plovio prema cilju. Njegov nuklearni pogon znači da može preći gotovo svaku udaljenost, a „Habarovsk“ bi ga mogao ispaliti sedmicama unaprijed, objašnjava Vilijam Alberk (William Alberque), bivši zvaničnik za kontrolu naoružanja u NATO-u i američkoj vladi.

„Taj sistem mogao bi se pritajiti i zatim djelovati kao idealno oružje za drugi udar“, dodaje Alberk. „Istovremeno je i odlično oružje za prvi udar, a na njega mogu postaviti bojevu glavu bilo koje snage.“

Svijet

"Oružje sudnjeg dana" bez premca u svijetu: Šta je "posejdon"?

Najvjerovatnije mete bile bi američke, britanske ili francuske podmorničke baze.

„Cilj je odvojiti SAD od evropskih saveznika“, kaže Alberk. „U ranoj fazi krize, Rusi bi ih mogli lansirati i poručiti: 'Sada su u moru. Ako se SAD umiješaju u sukob, gađaćemo vaše podmorničke baze'.“

„Ako bi Rusija zaista zaprijetila napadom na naše baze, mogli bismo jednostavno poslati podmornice na otvoreno more. Tada bismo im odgovorili: 'U redu, gađaćete našu teritoriju? To ćemo smatrati prvim udarom i uništićemo vas.' Tako bi se lako moglo odgovoriti na njihov blef“, nastavlja Alberk.

Svijet

Jači od "sarmata": Rusija uspešno testirala atomskog "posejdona"

On smatra da bi to bila i „strategija izuzetno visokog rizika“ za Moskvu, jer bi se i samo lansiranje „Posejdona“, čak i ako samo čeka u pripravnosti, smatralo prvim udarom prema članu 51. Povelje UN.

Faze napada

Napad se odvija u tri faze. Prvo, podmornica nosač, poput „Habarovska“, ispaljuje do šest torpeda iz cijevi u pramcu.

U drugoj fazi, „Posejdonov“ nuklearni reaktor preuzima pogon. Torpedo autonomno plovi okeanom kako bi izbjegao NATO sonarne mreže, a u završnici naglo ubrzava.

U trećoj fazi, po dolasku do cilja – obalnog grada ili grupe nosača aviona – detonira svoju nuklearnu bojevu glavu, što uništava neposrednu okolinu i pokreće cunami.

Stvarne sposobnosti i rizici

Među stručnjacima se, međutim, raspravlja o stvarnoj efikasnosti „Posejdona“. Na primjer, nuklearna krstareća raketa „Skajfol“, koju su analitičari prozvali „leteći Černobil“, pokazala se lakom za otkrivanje zbog toplotnog potpisa i traga zračenja koji ostavlja njen nezaštićeni reaktor.

Alberk ističe da nije jasno ima li „Posejdon“ iste slabosti. Pri većim brzinama, turbulencije koje stvara u vodi mogli bi otkriti NATO sonari, fregate ili avioni.

Svijet

Poruka iz Moskve: "Jasno je, to je egzistencijalna prijetnja"

„Možda je dobro zaštićen i teško ga je otkriti, kao nuklearno postrojenje na podmornici. Ali ako je imalo sličan Skajfolu, mogao bi ostavljati veliki trag. Jednostavno ne znamo“, kaže Alberk.

Na kraju, dio vrijednosti „Posejdona“ za Rusiju leži u troškovima koje bi nametnuo SAD i NATO-u ako bi se odlučili pripremati za odbranu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da to nosi rizik daljeg podsticanja trke u naoružanju.

„Trenutno smo u veoma opasnoj situaciji“, kaže Konoli. „Možda se ne slažemo sa Rusijom i njenom vizijom bezbjednosti, ali sasvim je drugo reći da se jednostavno mora nastaviti sa eskalacijom.“

On smatra da je možda bolje prihvatiti da se ogromni iznosi potrebni za potpunu zaštitu od „Posejdona“ ne isplate.

„Trošili biste ogroman novac da se odbranite od nečega što će biti upotrijebljeno tek kada već budete u nuklearnom ratu. A tada nas ionako više neće biti“, zaključuje Konoli.

Šta znači Posejdon?

Posejdon je bog mora iz grčke mitologije, sin titana Hrona i njegove žene Reje, bog mora, oluje, zemljotresa i konja.