Nije šala: Pun rezervoar goriva za manje od 4 marke

Ne, to nije šala.

I tako je godinama, a ovaj kontrast nije isključivo rezultat cijene nafte, već i dubokih političkih i ekonomskih odluka.

U vrijeme kada cijene goriva i dalje utiču na međunarodne tenzije, postoji jedna zemlja u kojoj cijena po litru prkosi svim poznatim standardima.

Zdravlje

Vježbanje tokom velikih vrućina: Kako pravilno odraditi trening?

Kao što smo već otkrili na početku članka, to je Iran. U Iranu, litar benzina košta oko 0,021 evro, prema posljednjim podacima iz aprila 2026. godine, dok je cijena dizela pala na oko 0,005 evra po litru.

Ove brojke, primijenjene na rezervoar prosječne veličine, čine točenje goriva gotovo simboličnim troškom.

Da bi se razumjele razmjere, dovoljno je jednostavno poređenje: punjenje kompaktnog automobila može koštati manje od dva evra (manje od 4 marke)

U EU, ista operacija lako prelazi 70 ili 80 evra, u zavisnosti od modela i goriva. Ključ ne leži u tržištu, već u direktnoj državnoj intervenciji. Iranski sistem održava regulisane i subvencionisane cijene, što mu omogućava da postavi stope znatno ispod stvarne cijene proizvoda.

Ovaj model nije potpuno besplatan

Najniža cijena se odnosi na ograničenu količinu goriva mjesečno, obično oko 60 litara po vozilu.

BiH

Mitrović: Nelegalni Ustavni sud donio nelegitimne odluke

Iznad ovog praga, troškovi progresivno rastu u okviru višeslojnog sistema. Cilj je dvostruk: garantovati osnovni pristup energiji uz istovremeno ograničavanje prekomjerne potrošnje. Ipak, čak i najskuplje kategorije ostaju znatno ispod evropskih cijena.

Ovaj pristup takođe odgovara na interne faktore, kao što je potreba za kontrolom javne potrošnje i izbjegavanjem neravnoteže u složenom ekonomskom kontekstu.

Uticaj poreza

Razlika sa zemljama poput Španije nije isključivo povezana sa pristupom nafti. U Evropi, značajan dio cijene goriva čine porezi, koji u mnogim slučajevima prelaze 50 procenata konačne cijene. To objašnjava zašto, čak i kada cijene sirove nafte padnu, cijena na benzinskoj pumpi ne pada proporcionalno.

Poreska struktura, troškovi logistike i distributivne marže imaju podjednak uticaj kao i sama cijena nafte. U iranskom slučaju, ovo poresko opterećenje praktično nestaje, zamijenjeno sistemom direktnih subvencija koje potpuno mijenjaju konačni rezultat.

Svijet

Baka odbila komšiju za polni odnos, on je izbo nožem sedam puta!

Ako proširimo perspektivu, kontrast ostaje očigledan. U SAD, litar benzina košta oko 1,26 evra, a dizela oko 1,27 evra, što su umjerene brojke, ali daleko od iranskog nivoa.

Sjevernoameričko tržište kombinuje domaću proizvodnju sa umjerenijim oporezivanjem. Na drugom kraju spektra, Izrael ima cijene veće od 2 evra po litru, što ga svrstava među najskuplje zemlje u Evropi.

Ovdje cijena preciznije odražava međunarodne troškove i poreska opterećenja. Između oba modela, jasno je da cijena goriva ne zavisi isključivo od pristupa nafti, već i od toga kako svaka zemlja odluči da prenese taj trošak na potrošača.

Nije sve tako sjajno

Međutim, postoji ključna nijansa koja potpuno mijenja tumačenje ovih brojki. U Iranu je prosječna mjesečna plata otprilike između 300 i 500 evra, sa minimalnim platama koje mogu varirati od 180 do 200 evra, u kontekstu obilježenom naglom devalvacijom valute, piše "Jutarnji.hr".

Republika Srpska

Savjet za razvoj Republike Srpske: Razmatrane mjere podrške mladima

To znači da iako gorivo ima gotovo simboličnu cijenu u evrima, kupovna moć je mnogo niža, a stvarni napor koji predstavlja za stanovništvo nije toliko udaljen od onoga sa čime se evropski vozač suočava kada puni rezervoar.