Misija završena: Venera ostala bez svoje posljednje aktivne letjelice

''Ovo je bila misija koja je promijenila naš pogled na našu susjednu Veneru i otvorila put novim otkrićima o tome šta je potrebno da se postane raj ili pakao“, rekli su zvaničnici JAXA-e o misiji, misleći na poznato visok pritisak i visoke temperature površine Venere u poređenju sa Zemljom.

JAXA je saopštila da je misija Akacuki isporučila 178 naučnih misija i da taj broj raste, i da je utrostručila svoj projektovani vijek trajanja od 4,5 godine, iako je sonda propustila svoju prvu priliku da uđe u orbitu oko Venere.

Nauka i tehnologija

Izgubljen kontakt sa Akacukijem: Misija prekinuta!

Svemirska letelica vredna 300 miliona dolara, poznata i kao Venerin klimatski orbiter, lansirana je 2010. godine i pretrpjela je kvar glavnog motora tokom leta, zbog čega je nedostajao ključni pogon za ulazak u orbitu. Nevjerovatno, misija je preživjela dovoljno dugo za drugi pokušaj ulaska u orbitu 2015. godine, kada se Akacuki ponovo približio Veneri nakon pet godina kruženja oko Sunca.

''S obzirom na oštećenje glavnog raketnog motora, tim je bio primoran da bude kreativan. Letjelica je morala da pokuša da 'uhvati' Veneru koristeći manje snažne potisnike, koji su bili dizajnirani za kontrolu položaja i fino podešavanje. Ulazak u orbitu nikada ranije nije postignut takvom metodom, ali istraživanje je uvijek značilo redefinisanje nemogućeg'', saopštila je JAKSA.

Međutim, Akacuki je ne samo uspio, već je istrajao u istraživanju Venere skoro deceniju. JAKSA je objavila da je izgubila kontakt sa letjelicom 29. maja 2024. godine, nakon oko mjesec dana problema sa komunikacijom.

Cilj Akacukija bio je da sazna više o klimi Venere, koja ima površinske temperature dovoljno visoke da otopi olovo, sa ogromnim pritiskom koji je uništio prethodne misije slijetanja u roku od nekoliko minuta. Kao orbiter, Akacuki se fokusirao na oblačnu zonu Venere, koja se nalazi oko 50 do 70 kilometara iznad površine.

''U tom regionu, vjetrovi duvaju brzinom sličnom brzini Šinkansen vozova - 60 puta brže od rotacije planete - što je fenomen poznat kao superrotacija'', objasnila je JAKSA.

Zanimljivosti

Venera u Lavu u ljubavi donosi haos: Strasti gore, a ego odlučuje sve

Dok oblaci na Veneri kruže oko planete u prosjeku za oko četiri zemaljska dana, izuzetno spora rotacija Venere znači da jedan dan na Veneri traje koliko i 243 dana na Zemlji.

Akacuki je postigao napredak u razumijevanju superrotacije.

''Dok je Akacuki stalno posmatrao površinu Venere, istraživači su mapirali oblake na osnovu stotina fotografija, mereći njihovu brzinu dok se kreću oko planete. Ova analiza je otkrila da ubrzanje oblaka zavisi od lokalnog solarnog vremena, što sugeriše da se nevjerovatne brzine rotacije održavaju solarnim zagrijavanjem'', saopštila je agencija.

Nauka i tehnologija

Uništitelj svijetova: Astronomi otkrili zapis zvjezdane oluje 10.000 puta jače od solarnih oluja

Ovo otkriće ima posljedice po razumijevanje života van Zemlje. Venera obiđe Sunce za samo 225 dana, što je kraće od njenog dana. To znači da je planeta gotovo plimski zaključana, što bi značilo da bi jedna hemisfera bila stalno okrenuta ka Suncu - slično kao što je jedna strana Mjeseca stalno okrenuta ka Zemlji.

''Mnoge ekstrasolarne planete mogu biti plimski zaključane, i stalno se vodi debata o tome da li to ometa njihove šanse za nastanjivanje. Bez mehanizma za preraspodelu toplote, vazduh na noćnoj strani plimski zaključanog svijeta bi se zamrznuo i izazvao kolaps atmosfere. Međutim, ako brza rotacija Venerine atmosfere proizilazi iz unosa toplote sa zvijezde, ovo bi mogao biti uobičajeni mehanizam koji bi omogućio dovoljno brzu preraspodjelu toplote i na drugim plimski zaključanim svjetovima, čuvajući njihove atmosfere'', piše JAKSA.

Akacuki je prvobitno lansiran sa šest instrumenata, od kojih su svi bili operativni kada je ušao u Venerinu orbitu 2015. godine. Dve infracrvene kamere su prestale da rade oko godinu dana kasnije, ali se smatralo da su preostala četiri instrumenta i dalje funkcionalna kada je Akacuki prestao da komunicira 2024. godine.

Misija je takođe donijela druga važna otkrića, objavila je JAKSA. Naučnici su uočili lučnu karakteristiku u atmosferi, koja je trajala najmanje četiri zemaljska dana, a koja bi mogla biti rezultat planinskih lanaca na Veneri, koji omogućavaju gasu iz donje atmosfere da se kreće više poput ''gravitacionog talasa“ nego što se vidi na Zemlji. Međutim, biće potrebne nove misije za veće znanje, prenosi Avaz.