Pojavio se opasni otrovni crv: Ne treba ga uopšte pokušati ubiti

Štaviše, komesar za poljoprivredu savezne države Teksas, Sid Miler, u razgovoru za NBC precizira: “Nemojte ga zgnječiti niti prerezati".

Ekonomija

Kreće isplata 51.000.000 KM građanima Srpske

Otrovna i invazivna vrsta čekićasti plosnati crv potiče iz jugoistočne Azije, a sada se brzo širi po jugoistoku Sjedinjenih Država gdje se pojavila prije više godina.

Međutim, nedavne obilne i smrtonosne kiše, koje podstiču klimatske promjene, stvorile su idealne uslove za njegovo razmnožavanje.

Crv s prepoznatljivom polumjesečastom glavom, tamnosmeđim i crnim prugama, može narasti i do 40 centimetara. No ono što posebno zabrinjava jest činjenica da ta vrsta ima izvanrednu sposobnost regeneracije: čak i kada joj se prereže tijelo, svaki dio može ponovno izrasti u novog crva.

“Raspolovite ga i sad imate dva crva”, napominje Miler.

Sami su sebi najveći neprijatelji

Vlasti upozoravaju građane da ih ne uništavaju na uobičajene načine, nego da ih, ako je sigurno, uhvate u vrećicu i zamrznu na 48 sati te prijave nalaz Teksaškom institutu za invazivne vrste.

Čekićasti pljosnati crvi uspijevaju u toplim i vlažnim područjima te se hrane puževima i glistama, zbog čega im staklenici i vlažna vrtna tla predstavljaju savršeno stanište. Često se šire putem vrtnog materijala i hortikulturne industrije.

Republika Srpska

Đokić: Preduzeća imaju rok 15 dana

Entomolog Tereza Delinger sa Univerziteta Virdžinija Teh objasnila je 2023. godine da neke, ali ne sve vrste roda Bipalium, proizvode neurotoksin tetrodotoksin u svojoj sluzi.

“Njegova je svrha obuzdati plijen”, objasnila je.

Dodala je da crvi ne grizu niti bodu, ali da toksin može nadražiti kožu i sluznice ljudi i kućnih ljubimaca.

Kako u Sjedinjenim Državama nemaju prirodne neprijatelje, broj čekićastih crva može brzo da izmakne kontroli i dovede do nestanka glista, ključnih za zdravlje tla.

"Druge životinje rijetko jedu pljosnate crve jer su njihove površinske izlučevine neukusne, ako ne i otrovne”, objasnili su nematolozi sa Univerziteta Florida još 2004. godine.

“Zbog svoje kanibalističke prirode, kopneni pljosnati crvi možda su sami sebi najveći neprijatelj", dodali su.