Smak svijeta je bliži nego što mislite! Tako kažu naučnici

19.10.2026 07:52

Komentari:

0
Земља је трећа планета по удаљености од Сунца и једина позната планета у свемиру на којој постоји живот.
Foto: pexels/Zelch Csaba

Naučnici su nekada strahovali da će na Zemlji biti previše ljudi, dok se danas sve češće upozorava na sasvim suprotan problem - pad nataliteta i starenje stanovništva. Ipak, jedna naučna studija objavljena prije 66 godina ponovo privlači pažnju zbog neobičnog predviđanja: prema njenim proračunima, "smak svijeta" trebalo bi da nastupi u petak, 13. novembra 2026. godine.

Rad je objavljen 1960. u uglednom časopisu "Science", a njegovi autori bili su austrijsko-američki fizičar Hajnc fon Fester i istraživači sa Univerziteta Ilinoj. Analizirajući istorijske trendove rasta svjetske populacije, zaključili su da se broj stanovnika povećava hiper-eksponencijalnom brzinom, što bi, ukoliko se takav trend nastavi, dovelo do apsurdnog scenarija u kojem bi broj ljudi težio beskonačnosti.

"Do tog datuma ljudska populacija težiće beskonačnosti ukoliko nastavi da raste tempom kojim je rasla tokom prethodna dva milenijuma", navodi se u studiji. Autori su upozorili i na dramatične posljedice takvog razvoja događaja, uz tvrdnju da njihovi daleki potomci neće umirati od gladi, već će biti "zgnječeni" zbog prevelike gustine stanovništva.

Objavljivanje rada izazvalo je polemike među demografima. Projekcije rasta stanovništva pokazivale su se prilično uvjerljivim sve do devedesetih godina prošlog vijeka, ali se kasnije demografska slika promijenila. Stopa nataliteta počela je naglo da opada, a savremene procjene Ujedinjenih nacija ukazuju na to da bi svjetska populacija mogla da dostigne vrhunac od oko 10,3 milijarde ljudi 2084. godine, nakon čega se očekuje postepeni pad.

Ријека небо природа

Zastrašujuće upozorenje naučnika: Zemlja ulazi u opasnu klimatsku fazu

Ovakav trend podstakao je ekonomiste da upozore da bi smanjenje broja rođenih i starenje stanovništva mogli da postanu ozbiljniji izazov od prenaseljenosti. Među mogućim posljedicama navode se usporavanje privrednog rasta, nedostatak radne snage i dodatni pritisak na zdravstvene i penzione sisteme.

Studija iz 1960. godine nastala je na vrhuncu Hladnog rata, u vrijeme kada su strahovi od globalne katastrofe bili povezani sa nestašicom resursa, rastom stanovništva i širenjem nuklearnog oružja. Više od šest decenija kasnije, upozorenja o mogućem kraju civilizacije ponovo su u fokusu, ali su se pojavili i novi rizici.

Sat sudnjeg dana pokazuje 85 sekundi do ponoći

Kako piše "Independent", savremena upozorenja na globalnu katastrofu sve više obuhvataju i ubrzani razvoj vještačke inteligencije, uz postojeće pretnje poput nuklearnog rata i klimatskih promjena.

Sat sudnjeg dana, koji je 1947. godine ustanovio časopis "Bulletin of the Atomic Scientists", trenutno pokazuje 85 sekundi do ponoći. To je još bliže simboličnom trenutku katastrofe nego prošlogodišnjih 89 sekundi.

Naučnici upozoravaju na opasnosti od globalnog sukoba, klimatskih promena i veštačke inteligencije čiji bi razvoj mogao da izmakne ljudskoj kontroli.

"Pravac kojim se trenutno krećemo nije održiv", izjavio je u januaru Džon Meklin, urednik časopisa "Bulletin of the Atomic Scientists", predstavljajući najnovije pomjeranje sata.

Iako naslovno predviđanje iz 1960. godine ne predstavlja doslovnu prognozu da će svet nestati 13. novembra 2026, ono pokazuje koliko se naučna upozorenja mijenjaju zajedno sa društvom i globalnim rizicima. Danas se, umjesto nekontrolisanog rasta stanovništva, sve više pažnje posvećuje njegovom starenju, dok se uz nuklearnu prijetnju i klimatsku krizu otvara i pitanje mogućih posledica razvoja vještačke inteligencije, prenosi Telegraf.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli: