ŠOK otkriće kod miševa, ima naznaka da ga imamo i mi

Najnovije takvo otkriće nalazi se u glavi. U studiji objavljenoj u časopisu „Nejčer“ (Nature), biolozi sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Vašington (Washington University – WashU) u Sent Luisu opisali su novi imunološki organ unutar lobanje. Čini se da sa te strateške pozicije djeluje kao „bezbjednosna stanica“ koja pomaže u borbi protiv raka mozga u najranijoj fazi.

Nauka i tehnologija

Naučnici razvili tehnologiju koja analizom glasa otkriva poremećaje mozga

Za sada je organ pronađen samo kod miševa, ali istraživači navode da postoje naznake da ga imaju i ljudi. Ako se te strukture uspiju dodatno ojačati, to bi moglo otvoriti nove mogućnosti u liječenju smrtonosnih oblika raka mozga.

Imunološka ispostava u lobanji

„Ova studija pokazuje da koštana srž lobanje nije samo strukturni okvir. Ona sadrži do sada neprepoznata središta za specifične imunološke reakcije mozga“, objasnio je Džonatan Kipnis, neuroimunolog na Univerzitetu Vašington i glavni autor studije.

Nauka i tehnologija

Novi pristup u liječenju Alchajmerove bolesti: Poboljšanja vidljiva poslije tri mjeseca

„Otkriće ove lokalizovane imunološke niše mijenja naše shvatanje interakcija nervnog i imunološkog sistema i otvara nove pravce za liječenje tumora mozga i drugih neuroloških bolesti.“

Ljudsko tijelo ima dva odvojena imunološka sistema: jedan za centralni nervni sistem, koji obuhvata mozak i kičmenu moždinu, i drugi za ostatak tijela. Dugo se smatralo da su ta dva sistema potpuno odvojena. Naime, imunološke ćelije iz perifernog sistema mogu izazvati probleme ako dospiju u mozak. Poznato je da neke od njih doprinose razvoju neurodegenerativnih bolesti jer osjetljiva nervna tkiva mogu oštetiti agresivni mehanizmi koji inače djeluju u drugim dijelovima tijela.

Nauka i tehnologija

Otkriveno na šta može da utiče neandertalski gen

Ipak, sve veći broj istraživanja ukazuje na to da postoji više preklapanja nego što se ranije mislilo. U prethodnim radovima autori ove studije identifikovali su sićušne kanale koji vode iz moždanog tkiva, kroz spoljašnju zaštitnu opnu (dura mater), direktno u koštanu srž lobanje.

U novom istraživanju naučnici su koristili fluorescentne proteine kako bi pratili kretanje molekula kroz te kanale. Pratili su ih od neurona do koštane srži lobanje, gdje su ih locirali u strukturama nalik germinativnim centrima. Riječ je o formacijama koje inače nastaju u limfnim čvorovima i služe kao „centri za obuku“ imunoloških ćelija.

Pojednostavljeno, neiskusne B-ćelije ulaze u te centre, gdje se ubrzano množe i specijalizuju. Druge imunološke ćelije daju im „mete“, odnosno informacije o specifičnim patogenima, nakon čega one kreću u akciju. U ovom slučaju, ti centri su strateški smješteni blizu mozga kako bi mogli brzo da reaguju, bez potrebe za aktiviranjem pomoći iz udaljenijih dijelova tijela.

Nauka i tehnologija

Ljudski mozak može da skladišti nevjerovatnu količinu informacija: Kao 20.000 pametnih telefona

„Nikada ranije nismo vidjeli takve strukture u zdravoj koštanoj srži“, izjavio je Jang Hjun Park, ćelijski biolog na Univerzitetu Vašington i prvi autor studije.

„Ovo je važno otkriće koje ukazuje na to da složen mozak zahtijeva vlastite specijalizovane imunološke strukture za odbranu.“

Testiranje na miševima

Istraživači su svoju teoriju testirali na miševima sa gliomom, izuzetno agresivnim oblikom raka mozga. Mijenjali su aktivnost tih limfnih struktura tako što su ispod vlasišta nanosili hidrogel sa jedinjenjima koja podstiču ili suzbijaju imunitet. Miševi kod kojih je rad tih struktura bio ometen imali su znatno agresivnije tumore i nižu stopu preživljavanja od kontrolne grupe.

Nauka i tehnologija

Naučnici otkrili da mozak sluša čak i kada smo bez svijesti?

S druge strane, miševi koji su primili mješavinu tri proteina za jačanje imuniteta pokazali su snažniju reakciju svojih limfnih struktura u lobanji. Efikasnije su se borili protiv tumora, što im je značajno produžilo život.

Novi pristup liječenju neuroloških bolesti

Nalazi na miševima ne moraju se nužno preslikati na ljude, ali istraživači ističu da su folikularne T-ćelije već ranije otkrivene u koštanoj srži ljudske lobanje. To bi mogao biti jasan pokazatelj da se slične strukture nalaze i u ljudskim glavama.

Ako se to potvrdi, moglo bi doći do velikog napretka u borbi protiv raka mozga. Hidrogel ubrizgan ispod vlasišta daleko je manje invazivna metoda od složene operacije mozga radi uklanjanja tumora.

„Ovo otkriće iz temelja mijenja naše razumijevanje neuroimunologije“, zaključio je Kipnis.

„Saznanje da se mozak za odbranu oslanja na prve interventne jedinice u okolnoj lobanji moglo bi promijeniti pristup razvoju terapija za mnoga neurološka stanja, uključujući Alchajmerovu i Parkinsonovu bolest, šizofreniju, dugi kovid (long COVID) i mnoge druge bolesti sa imunološkom komponentom. Takve terapije mogle bi direktno da ciljaju ta imunološka središta kroz lobanju, bez značajnijih neželjenih efekata na ostatak tijela.“

(Indeks)