Vještačka inteligencija otkrila 73 nepoznata vulkana na dnu okeana

Ovo otkriće, koje više nego utrostručuje broj poznatih podvodnih kaldera, moglo bi biti ključno za procjenu budućih vulkanskih opasnosti. Istraživanje je vodio tim vulkanologa predvođen Andreom Verolin sa Univerziteta Pariz-Sakle u Francuskoj, izvještava Science Alert .

Opasnosti sa morskog dna

Većina vulkanske aktivnosti na Zemlji odvija se pod morem, gdje se tektonske ploče stalno pomjeraju, sudaraju i podvlače jedna drugu. Iako je većina ovih erupcija relativno blaga, povremeno se dešavaju i dramatičnije erupcije.

Na mjestima takvih erupcija mogu se formirati kaldere, ogromna udubljenja slična kraterima koja nastaju kada se tlo uruši u ispražnjenu magmatsku komoru vulkana. Neke su dugo uspavane, ali druge mogu označiti vulkanske sisteme koji bi mogli ponovo eruptirati.

Svijet

Snažna erupcija vulkana odnijela najmanje tri života

Podvodne kaldere mogu proizvesti snažne erupcije, cunamije, udarne talase i ogromne količine pare. Događaj Hunga Tonga-Hunga Ha'apai 2022. godine, eksplozivna erupcija podmorske kaldere u arhipelagu Tonga, poslužila je kao upozorenje. Erupcija je stvorila talase atmosferskog pritiska koji su stigli do svemira, izazvali rasprostranjene cunamije i prouzrokovali štetu hiljadama kilometara daleko.

Pretraga uz pomoć vještačke inteligencije

S obzirom na to da je prije ove studije dokumentovano manje od 30 podmorskih kaldera, naučnici su imali veliki nedostatak podataka.

Da bi popunili ovu prazninu, Verolino i njegove kolege su prilagodili algoritam prvobitno razvijen za otkrivanje udarnih kratera na Marsu i primenili ga na batimetrijske mape, koje bilježe topografiju morskog dna.

Algoritam je prvobitno označio 87.435 mogućih formacija. Nakon primjene niza filtera i ručnog pregleda preostalih kandidata, istraživači su suzili listu na 78 vjerovatnih kaldera. Među njima je bilo pet koje su već bile poznate, što je potvrdilo efikasnost metode. Tim je otkrio 73 nove, potencijalne kaldere.

Gde se nalaze novootkrivene kaldere?

Otkrića takođe pružaju uvid u to gdje se podmorske kaldere najvjerovatnije formiraju. Osam novih struktura nalazi se na srednjookeanskim grebenima, gdje se susreću granice tektonskih ploča.

Svijet

Jezivi snimci - više mrtvih u erupciji vulkana

Devet njih je identifikovano u vulkanskim lukovima, a 61 je pronađeno unutar tektonskih ploča, kao što su lanci podvodnih planina, a ne na samim granicama. Istraživači su posebno izdvojili sedam novootkrivenih kaldera kao važne ciljeve za buduća istraživanja. Njihova lokacija, dubina vode i oblik sugerišu da bi mogle biti ključne za razumevanje opasnosti od podmorskih vulkana.

Osnova za buduće procjene rizika

U radu se ne procjenjuje da li su novootkrivene kaldere trenutno aktivne. Međutim, nedavne studije pokazuju da čak i vulkani za koje se smatralo da su ugašeni mogu tiho da se napune magmom i ponovo postanu aktivni. Stoga je važno znati gdje se takve lokacije nalaze kako bi se one koje predstavljaju najveći rizik mogle detaljnije istražiti.

„Naš skup podataka popunjava veliku prazninu u prethodnim zapažanjima i pruža ponovljiv i nadogradiv okvir za karakterizaciju podmorskih vulkana, ističući potrebu za njihovim uključivanjem u buduće procjene globalne vulkanske opasnosti“, navode istraživači.

„Naš cilj nije da napravimo kompletan globalni inventar, već da uspostavimo transparentan i reproducibilan okvir koji pruža pouzdanu bazu podataka koja se može proširiti kako budu dostupne batimetrijske mape veće rezolucije i buduće studije“, zaključuje se u radu objavljenom u časopisu Communications Earth & Environment.

(indeks)