Prema starom vjerovanju ove stvari ne treba pozajmljivati: Odnose mir i sreću iz doma

15.07.2026 21:49

Komentari:

0
Завјесе радијатор дневни боравак
Foto: Pexels/Max Vakhtbovycn

Naši preci su vjerovali da dom nisu sao zidovi već organizam koji pamti i skuplja energiju. Zbog toga su posebnu pažnju obraćali na to kada i kome će pozajmiti neke stvari iz kuće.

Postojala su stroga pravila o tome koje predmete nikako ne treba iznositi iz kuće, a evo o kojim stvarima je riječ:

Posljednje parče hljeba nikada se ne daje

U našoj tradiciji hljeb nikada nije bio samo hrana – predstavljao je simbol života, stabilnosti i temelja svakog doma. Zbog toga se posljednje parče hljeba čuvalo i nikome nije davalo, jer se vjerovalo da "sa posljednjim hljebom odlazi i posljednja nada".

ILU-SMAJLI-080925

Vic dana: Šta raditi kad je vruće

Pored toga, postojalo je važno pravilo da se hljeb nikada ne daje preko praga. Prag se smatrao granicom između kuće i spoljnog svijeta, pa se vjerovalo da sa hljebom predatim preko praga iz doma može otići i spokoj.

So u večernjim satima

Na so se gledalo kao na čuvara kuće koji upija sve što se u njoj dešava – raspoloženja, razgovore, brige i radosti. Bilo je posebno zabranjeno pozajmljivati so uveče. Veče je vrijeme kada kuća "svodi račune" i skuplja mir, pa bi iznošenje soli značilo i narušavanje unutrašnje ravnoteže.

Postojao je i poseban način na koji se so davala: nikada iz ruke u ruku. Uvijek bi se spustila na sto ili ivicu prozora, kako bi je druga osoba sama uzela, čime se čuvala granica između dva domaćinstva.

Lični nakit koji pamti vašu prošlost

Stvari poput prstenja, lančića i krstića, koje se dugo nose, smatrale su se dijelom lične istorije, jer upijaju i radosti i teške dane. Posebno se izbjegavalo prosljeđivanje stvari koje ste nosili tokom teških životnih perioda, jer se vjerovalo da zadržavaju osjećaj umora i težine.

просидба у Новом Саду

Prosidba u srpskom gradu kao iz bajke: Mladić oduševio gestom

Zbog toga je važilo pravilo da se ovakve stvari obavezno "očiste" prije davanja – uz pomoć plamena, vode i soli ili ostavljanjem na otvorenom vazduhu preko noći.

Iako ovo na prvi pogled djeluje kao obično sujeverje, etnograf Dmitrij Baranov objašnjava da se iza ovih tradicija krije praktična mudrost. U kulturi opstaje samo ono što ima svoju svrhu, a ova pravila nas zapravo uče kako da se pažljivo i s poštovanjem odnosimo prema svom domu i stvarima koje nas okružuju.

(ŽenaBlic)

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli: