Evo šta 35 godina prekomjernog konzumiranja alkohola radi mozgu?

Odavno je poznato da je alkohol štetan po zdravlje, od opterećenja jetre do povećanog rizika od demencije čak i uz umjereno pijenje, ali ova studija pruža do sada najjasniji uvid u promjene koje se dešavaju na molekularnom nivou, piše Unilad.

Španska studija otkriva trajne promjene u mozgu

Studija, koju je finansiralo špansko Ministarstvo zdravlja i objavljena je u časopisu „Zavisnost“, ispitivala je mozak 18 ljudi koji su patili od zavisnosti od alkohola. Nacionalni institut za zloupotrebu alkohola i alkoholizam definiše ovo stanje kao nemogućnost zaustavljanja ili kontrole konzumiranja alkohola uprkos ozbiljnim posljedicama u ličnom, profesionalnom i zdravstvenom životu.

Istraživači su proučavali uzorke moždanog tkiva uzete nakon smrti od ljudi sa dugotrajnom zavisnošću od alkohola koji nisu koristili druge ilegalne droge. Uzorci su prikupljeni u Australiji.

Kako alkohol preoblikuje ključne sisteme u mozgu

Istraživači su se fokusirali na endokanabinoidni sistem, koji igra važnu ulogu u regulisanju raspoloženja, osjećaja blagostanja, stresa, pamćenja i motivacije. Uporedili su mozak ljudi sa zavisnošću od alkohola sa onima koji nisu imali takve probleme i pronašli značajne razlike u aktivnosti određenih gena.

Kod ljudi sa dugotrajnom zavisnošću, nivoi CB1 receptora, koji je povezan sa žudnjom i recidivom, bili su značajno povišeni u dijelovima mozga koji su uključeni u donošenje odluka i nagrađivanje. Ovo može povećati sklonost ka zavisnom ponašanju. Istovremeno, nivoi CB2 receptora, koji ima zaštitnu ulogu i pomaže u smanjenju upale, bili su prepolovljeni, što ukazuje na to da je mozak manje zaštićen od štetnih efekata alkohola.

Scena

Kauboj liječio tugu u alkoholu, pa završio iza rešetaka

Promjene su takođe primećene kod GPR55 receptora: njegovi nivoi su se povećali u području odgovornom za donošenje odluka, a smanjili u centru za nagrađivanje. Takav obrazac ranije nije primjećen kod ljudi sa zavisnošću od alkohola.

Enzim FAAH je pokazao suprotne promjene u ovim regionima mozga, što bi moglo da poremeti ravnotežu hemikalija odgovornih za osjećaj zadovoljstva. Sve ovo ukazuje na to da dugotrajna konzumacija alkohola mijenja način na koji mozak šalje i prima signale, što može povećati želju za alkoholom, oslabiti samokontrolu i promijeniti raspoloženje i reakcije na stres.

Potraga za efikasnijim terapijama

Horhe Manzanares, glavni autor studije i profesor na Univerzitetu Migel Ernandez, naglasio je koliko su ovi rezultati važni.

„Zavisnost od alkohola jedan je od vodećih uzroka bolesti i prerane smrti u svijetu. Iako ima ogroman uticaj na društvo i javno zdravlje, mogućnosti liječenja ostaju ograničene. Zato je važno razumijeti šta se dešava u mozgu nakon godina konzumiranja alkohola kako bismo mogli da razvijemo efikasnije terapije“, rekao je on.

(indeks)