Da li uopšte znamo koje su posne namirnice?

Riječ je o najdužem i najstrožem postu u pravoslavnom kalendaru, koji traje ukupno 48 dana i obuhvata sedam nedelja odricanja, ali i unutrašnje discipline.

U tom periodu iz ishrane se izbacuju meso, mlijeko, jaja i svi proizvodi životinjskog porijekla, dok se režim ishrane mijenja u zavisnosti od dana, pa se smjenjuju dani posta na vodi, na ulju, kao i dani kada je dozvoljena riba. Upravo zbog tih pravila, mnogi vjernici pokušavaju da budu maksimalno dosljedni, ali se u praksi najčešće greške dešavaju upravo tamo gdje ih najmanje očekuju.

Veliki problem nije u neznanju, već u rutini. Ljudi kupuju ono što su navikli, vjeruju oznakama na ambalaži i rijetko provjeravaju sastav proizvoda. Natpis "posno" postao je čest marketinški signal, ali ne i pouzdana garancija.

Društvo

Teolog objasnio suštinu Vaskršnjeg posta, nije stvar u hrani koju ćemo jesti

Oznaka "posno" i stvarni sastav često nisu isto. Na rafovima prodavnica danas postoji ogroman izbor proizvoda koji nose oznaku "posno", od grickalica do gotovih obroka. Na prvi pogled djeluje kao da nikada nije bilo lakše postiti. Međutim, kada se pročita deklaracija, postaje jasno da mnogi od tih proizvoda sadrže sastojke koji ne spadaju u posnu ishranu.

Mlijeko u prahu, tragovi jaja, kazein i želatin samo su neki od dodataka koji se često nalaze u industrijskoj hrani. To znači da proizvod može nositi oznaku "posno", a da u sastavu ima komponente životinjskog porijekla.

Upravo zato, jedini pouzdan način provjere jeste čitanje deklaracije, jer ono što piše na prednjoj strani pakovanja često ne daje kompletnu sliku.

Namirnice koje svakodnevno jedemo, a nisu posne

Najveća zamka je što se ne radi o rijetkim proizvodima, već o onima koji su dio svakodnevne ishrane.

Riblje paštete se često uzimaju kao siguran izbor tokom posta, ali mnoge od njih sadrže dodatke koji nisu biljnog porijekla. Važno je da znate da ni konzervirana riba nije automatski posna, jer pojedini proizvodi mogu sadržati dodatke poput mliječnih proteina, raznih sosova ili aroma životinjskog porijekla, pa je čitanje deklaracije jedini siguran način da izbjegnete grešku.

Društvo

Počeo Vaskršnji post - koliki budžet je dovoljan?

Biljni kačkavalji djeluju kao logična alternativa, ali u velikom broju slučajeva sadrže kazein, protein iz mleka, zbog čega ne spadaju u posnu hranu.

Napolitanke, čokoladni keksi i slični slatkiši često sadrže mliječne sastojke, dok žele i gumene bombone sadrže želatin.

Ni pekarski proizvodi nisu uvek bezbjedni. Kifle, hljeb i peciva mogu sadržati jaja ili biti premazani smjesama koje uključuju mliječne sastojke, kako bi dobili bolji izgled i ukus.

Tost, dvopek i proizvodi od žitarica, koji se često smatraju jednostavnim i sigurnim izborom, takođe mogu sadržati skrivene dodatke koji ih čine neadekvatnim za post.

Navike prave razliku

Suštinski problem tokom posta nije u nedostatku informacija, već u načinu na koji se donose svakodnevne odluke. Brza kupovina, oslanjanje na naviku i povjerenje u ambalažu često dovode do grešaka.

Što je proizvod više industrijski obrađen, veća je vjerovatnoća da sadrži dodatke koji nisu posni. Zato se kao najsigurniji izbor izdvajaju jednostavne namirnice i obroci pripremljeni kod kuće.

Društvo

Koliko puta vjernici mogu da se pričeste tokom Vaskršnjeg posta?

Voće, povrće, mahunarke i orašasti plodovi ostaju opcije kod kojih nema dileme, dok sve ostalo zahtjeva dodatnu pažnju.

Između pravila i stvarnosti

Vaskršnji post podrazumjeva i lični odnos prema izborima koje pravimo svakodnevno. Upravo zato najveće greške ne nastaju u velikim odlukama, već u sitnicama koje uzimamo zdravo za gotovo.

Razlika između onoga što mislimo da jedemo i onoga što zaista unosimo često je skrivena u nekoliko redova sitnog teksta na poleđini pakovanja.

(ona)