"Tihi ubica" među mladima: Mnogi i ne znaju da pate od ove bolesti

Zbog nedostatka očiglednih simptoma u ranim fazama, HCM je često nazivan "tihim ubicom".

Ovaj poremećaj utiče na srčani mišić, čineći ga zadebljalim i manje fleksibilnim, što može ometati protok krvi i izazvati komplikacije poput srčane slabosti, nepravilnog rada srca, pa čak i srčanog zastoja.

HCM je najčešća nasljedna bolest srca, dijete osobe koja ima HCM ima 50 odsto šanse da i samo razvije poremećaj.

Ipak, većina oboljelih to ne zna: procjenjuje se da oko 85 odsto ljudi sa HCM-om nikada nije dijagnostikovano. Iako bolest može biti genetski uslovljena, uzrok nije uvijek jasno poznat. Kao što objašnjava ehokardiograf u UCSF Healthu, prisustvo gena ne znači automatski da će osoba razviti bolest.

Hronika

Neprijatan prizor pored puta: U šumi pronađeno tijelo

Rana dijagnoza je ključna za kontrolu HCM-a, ali standardni ultrazvuk ranije često nije mogao da otkrije problem. Pacijenti su tada dobijali normalne nalaze, a simptomi bi se razvili tek godinama kasnije.

Posebno su ugrožene osobe sa članovima porodice koji imaju pejsmejker, srčano popuštanje ili su preležali srčani udar ili moždani.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju uključuju otežano disanje, bol u grudima, nesvjesticu, oticanje stopala i opštu slabost.

Iako se znaci bolesti često ne pojavljuju kod mladih, dijagnostički testovi mogu potvrditi prisustvo HCM-a. Lijek za potpuno izliječenje ne postoji, ali redovne kontrole kod kardiologa i umjerena fizička aktivnost mogu pomoći u održavanju bolesti pod kontrolom, prenosi Informer.