Kada će Ustavni sud BiH ocjenjivati ustavnost nametnutih odredbi Krivičnog zakona BiH

Imaju, kaže, još jednu šansu da se, prilikom ocjene ustavnosti nametnutih izmjena Krivičnog zakona BiH, vrate na postulate poštovanja izborne volje građana, ustavnosti, zakonitosti i vladavine prava.

"Srušili su osnovne principe na kojima počiva svako demokratsko društvo, a osnov tog demokratskog društva su slobodni i neposredni izbori, a na bazi tih izbora su i principi na kojima počiva Aneks četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to je ustavnost, zakonitost, vladavina prava i pravne države. Oni nisu ustavnobranioci, već ustavorušioci", kaže predsjednik Republike Srpske.

O ustavnosti odredbe člana 203a Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo Kristijan Šmit, na osnovu kojih je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo, sudije ustavnog suda BiH odlučivaće naredne sedmice. Od njih su to još u decembru prošle godine tražili poslanici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Očekuju da će apelacija biti prihvaćena, prije svega zato što je izmjene zakona nametnuo nelegalno izabrani visoki predstavnik.

"Nadamo se da će konačno Ustavni sud raditi poštujući Ustav i svoje ustavne nadležnosti. Sve što bi bilo suprotno ovome manifestovaće sve negativno u pravnom sistemu i odnosima u BiH, samim tim ulazak u političke vode", kaže Petar Jelić, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske

Imajući u vidu dosadašnje djelovanje Ustavnog suda BiH, doktor pravnih nauka Ljubinko Mitrović, nije pretjerano optimističan. Ipak, ako se desi da sudije promijene mišljenje, to bi značilo konačan povratak te pravosudne institucije u okvire ustavnih nadležnosti. To bi značilo i stavljanje van snage svih odluka koje su donesene na osnovu izmjene Krivičnog zakona BiH. Jedna od njih je i presuda Suda Bih predsjedniku Republike Srpske.

"Ukoliko se tako nešto desi, propis koji Ustavni sud oglašava neustavnim, smatra se da nikada nije ni postojalo. To uopšte ne bi bilo predmet pravne regulative", kaže Mitrović.

Ako su im pravna načela na prvom mjestu, a trebalo bi da jesu, sudije Ustavnog suda BiH trebalo bi da prihvate apelaciju, pogotovo ako se u obzir uzme i zaključak Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je prvi put zauzela stav da nijedan visoki predstavnika nema nadležnost da nameće zakone u BiH, smatra Milan Petković.

"S obzirom na to da je Predstavnički dom jedino zakonodavno tijelo koje donosi zakone u BiH, uključujući i Krivični zakon BiH, oni moraju proglasiti da su ove izmjene koje je nametnuo Kristijan Šmit neustavne i da se taj Zakon potpuno stavi van snage", kaže Milan Petković, pravnik i zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije PD PS BiH.

Ustavni sud se ranije, uglavnom, proglašavao nenadležnim kada su u pitanju odluke visokih predstavnika. Ali, ovaj put teško je da će to izbjeći, jer je riječ o apelaciji koja tretira same izmjene Zakona, a ne način na koji je do njih došlo. izmjenama Zakona. To su nedavno potvrdile i sudije ovog suda.