Direktor Fonda detaljno objasnio sve o uvećanju penzija

Subašić objašnjava da se najznačajnije izmjene u novim izmjenama Zakona odnose na izmjenu člana 79. Zakona, kojim je propisano da se penzije usklađuju dva puta godišnje - 1. januara i 1. jula.

Svijet

Odmor u zemaljskom raju pretvorio se u pakao: Mislio sam da ću umrijeti

"Usklađivanje se vrši prema formuli koja kombinuje rast indeksa potrošačkih cijena i rast bruto plata u FBiH, u omjeru 60:40 ili 40:60, u zavisnosti od toga koji je pokazatelj povoljniji za penzionere. Nova formula za usklađivanje penzija u FBiH, koja kombinuje rast indeksa potrošačkih cijena i rast bruto plata u omjeru i uvijek primjenjuje najpovoljniji pokazatelj za penzionere, predstavlja jedno od najpravednijih rješenja u regionu. Ovaj model omogućava da penzije ne samo da prate inflaciju, nego i rast stvarnih prihoda u privredi, čime se znatno poboljšava zaštita položaja penzionera u FBiH u odnosu na klasične modele gdje se penzije usklađuju samo jednom godišnje ili samo prema jednom parametru (npr. inflaciji). Takav pristup rezultira većim i stabilnijim rastom penzija za korisnike, čime se FBiH ističe u kontekstu zakonodavstva o penzijskom sistemu u okruženju", navodi Subašić za "Kliks".

Podsjeća da je na osnovu ove odredbe, Upravni odbor Federalnog zavoda PIO donio Odluku o akontativnom usklađivanju penzija od 1. januara 2026. godine u iznosu od 11,2%, na koju je Vlada FBiH dala saglasnost.

Time je najniža penzija povećana sa 599,28 KM na 666,40 KM, a povećanje je primijenjeno već na isplatu penzija za januar 2026. godine, a koje će biti petog februara 2026. godine.

Nove minimalne penzije

"Nakon objave službenih podataka Federalnog zavoda za statistiku Upravni odbor će donijeti odluku o konačnoj stopi usklađivanja penzija počev od 01.01.2026. godine", navodi Subašić.

Gradovi i opštine

Mještani sela Kuti sedmi dan brane posjede Srba povratnika

Podsjetio je da je izmjenama člana 81. Zakona uspostavljen novi sistem najniže starosne penzije, koji je direktno vezan za dužinu penzijskog staža i određuje se kao procenat prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine.

"Za osiguranike sa manje od 20 godina penzijskog staža propisano je da najniža starosna penzija ne može biti niža od 60% tog iznosa, dok se za osiguranike sa dužim stažom ovaj procenat postepeno povećava, sve do najmanje 95% za one sa 40 i više godina penzijskog staža. Ovo pravo se primjenjuje na sve korisnike čija je obračunata penzija niža od zakonom utvrđenog minimuma, čime se osigurava dodatna zaštita penzionera sa nižim primanjima. Zagarantovana penzija pripada osiguranicima sa 40 i više godina staža osiguranja i iznosi 841,98 KM, a utvrđena je na osnovu prosječne penzije iz decembra 2024. godine, uvećane za sva pripadajuća povećanja", navodi Subašić.

Ističe da kada je riječ o porodičnim i invalidskim penzijama, zakon garantuje isplatu najmanje 90% prosječne penzije, odnosno 651,57 KM, uz posebna pravila za korisnike koji pravo ostvaruju iza umrlog korisnika penzije, kojima se garantuje isplata najnižeg iznosa penzije koji je pripadao umrlom korisniku.

Istovremeno, najviša penzija ograničena je na iznos pet najnižih penzija i trenutno iznosi 3.332 KM.

Nauka i tehnologija

Kina je napravila ogroman iskorak: Roboti prave robote

"Ovdje je potrebno naglasiti da penzija može biti veća od zakonskog minimuma. Konkretnije, ukoliko je osiguranik tokom 15 godina rada ostvarivao platu u iznosu od dvije prosječne plate za svaku godinu rada, očekivana penzija za 15 godina staža bi bila u iznosu od 789 KM, za 20 godina rada, sa ostvarenim platama u navedenim iznosima, očekivana penzija bi iznosila 1.052 KM, za 25 godina rada, sa tako ostvarenim godišnjim platama, očekivana penzija bi iznosila 1.315 KM, za 30 godina rada, očekivana penzija bi iznosila 1.578 KM, za 35 godina rada, očekivana penzija bi iznosila 1.841 KM i za 40 godina staža, očekivana penzija bi iznosila 2.104 KM", objasnio je Subašić.

Ukupan broj penzionera koji su ostvarili pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja u 2025. godini, a nemaju navršenih 40 godina penzijskog staža iznosi 34.570, što je za 1,31% manje u odnosu na broj penzionera koji je po istom osnovu ostvario penziono pravo u 2024. godini.

"Tokom 2023. godine imali smo procentualno najveće povećanje broja penzionera koji su ostvarili pravo na penziju sa manje od 40 godina penzijskog staža i iznosio je 34.715 , što je za 25,83% više u odnosu na 2022. godinu. Osnovni razlog velikog povećanja je rješavanje velikog broja zaostalih predmeta koji su naslijeđeni iz proteklog perioda. Pojačanim angažmanom i unapređenjem poslovnih procesa u domenu rješavanja, uspjeli smo napraviti značajan iskorak u ovom segmentu", kazao je Subašić.

Dalje ističe, da u kontekstu navedenog, tokom 2024. godine u pravo je uvedeno 35.027 penzionera po navedenim kriterijumima. Navodi da su uspostavili kontinuitet rješavanja svih prispjelih zahtjeva iz tekuće godine uz smanjivanje broja predmeta iz ranijih perioda i taj kontinuitet nastojimo održati i u budućnosti.

Srbija

Zapaljen lokal u centru grada

"Broj novih penzionera koji su uvedeni u penziono pravo sa 40 godina staža osiguranja ili penzijskog staža iznosi 5.708, što predstavlja 16,51% ukupnog broja penzionera koji su stekli pravo na penziju tokom protekle godine. Isto tako, minimalnu penziju je u protekloj 2025. godini ostvarilo ukupno 11.527 korisnika, što je u odnosu na 2024. godinu manje za 5,78% kada je uvedeno u pravo 12.234 korisnika minimalne penzije. Imajući u vidu da određeni broj penzionera izađe iz prava (zbog smrti, zaposlenja i sl.), to se broj penzionera u 2025. godini povećao za 11.232", kazao je Subašić.

Koliko će penzionera primati minimalne penzije po novom sistemu

"Naše projekcije pokazuju da će broj radnika, koji će primiti minimalne penzije u 2026. godini, biti približan broju ostvarenih minimalnih penzija u 2025. godini, odnosno okvirno 11.200 korisnika, što predstavlja oko 30 % od ukupnog broja novih penzionera koje ćemo uvesti u pravo tokom 2026. godine", otkrio je Subašić.

Dalje otkriva da obzirom da je izmjenama i dopunama člana 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju predviđeno više kategorija minimalne penzije, prema podacima sa kojima raspolažemo 4.700 osoba sa ostvarenim penzijskim stažom do 20 godina će imati penziju od 434,38 KM u prvoj polovini 2026. godine, odnosno 456,10 KM nakon usklađivanja penzija od 01.07. ove godine.

Scena

Kebina bivša staje na ludi kamen?

"Dalje, 2.200 budućih penzionera, sa visinom penzijskog staža od 20-25 godina, će ostvariti pravo na penziju do 470,58 KM u prvom polugodištu ove godine, odnosno 494,11 KM do kraja godine. Ostale raspone od 542,78 KM do 687,77 KM u prvoj polovini godine će ostvariti ukupno 1.390 sadašnjih zaposlenika čiji se penzijski staž kreće u rasponu od 25-40 godina. Porodične i invalidske penzije, koje iznose 90% od prosječne penzije, prema našim prognozama, ostvariće 1.687 budućih penzionera", kazao je Subašić.

Takođe, naglašava, da se izmjenama zakona ne dira u stečena prava korisnika niti se mijenja način obračuna penzije koji pravo ostvaruju u 2026. godini. Penzija se i dalje obračunava prema važećoj formuli.

"Potrebno je istaći da su paralelno sa izmjenama Zakona o PIO, usvojena i tri zakona kojima se uređuje povoljnije penzionisanje određenih kategorija: dobitnika ratnih priznanja, branilaca i ratnih vojnih invalida. Ovim izmjenama omogućeno je ostvarivanje prava na penziju pod povoljnijim uslovima, uz garantovanu najnižu penziju u iznosu od 666,40 KM. Posebno je važno istaći da izmjene Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca omogućavaju korisnicima prijevremene povoljnije starosne penzije da od 1. januara 2026. godine istovremeno rade i primaju penziju, bez obustave isplate. Takođe, ratnim vojnim invalidima sa invaliditetom od 60% i više, utvrđenim isključivo po osnovu ranjavanja, omogućeno je, počev od 01.01.2026. godine, po navedenom osnovu i ostvarivanje prava na penziju", objasnio je Subašić.