Mladi pod sve većim pritiskom: Da li anksioznost guši kritičko mišljenje?

"Internet, kao i moderna tehnologija, mladima su olakšali svakodnevno funkcionisanje. Informacije se u njihovom svijetu obrađuju jako brzo i uvijek su dostupne nove. Sve se može saznati na par klikova. Putem društvenih mreža mogu se saznati dešavanja iz cijelog svijeta. Međutim, iako je sve lako dostupno i brzo, postoji tendencija da se informacije površno obrađuju. Prekomjerna upotreba može dovesti i do zavisnosti", rekla je Rada Stanković, diplomirana psihološkinja i administrator psihološkog savjetovališta za studente UNIBL.

Suočeni sa stalnim upoređivanjem na društvenim mrežama, pritiskom da budu uspješni i strahom od neizvjesne budućnosti kod mladih se sve češće stvara strah i usamljenosti, iako su putem interneta povezani sa svima kao nikada ranije.

Mentalno zdravlje na niskom nivou

"Istraživanja pokazuju da su problemi sa mentalnim zdravljem jedni od najčešćih. U globalnom istraživanju generacije Z koje je proveo McKinsey Health Institute (MHI), 2022. dokazano je da generacija Z izvještava o lošijem mentalnom zdravlju u odnosu na starije generacije. Prekomjerna upotreba društvenih mreža može dovesti i do zavisničkog ponašanja. Naravno, važno je naglasiti i individualne razlike koje se javljaju i unutar same generacije i nisu svi unutar generacije Z pogođeni ovim problemom", pojašnjava Stanković.

Zanimljivosti

Objavljen rječnik generacije Z! Znate li bilo koji od ovih 20 izraza?

Prema njenim riječima, različiti ekonomski, geografski i politički faktori u velikoj mjeri određuju kako će jedna generacija živjeti, isto tako osjećaj usamljenosti ne treba smatrati izmišljenim.

"Usamljenost je stvarno psihičko iskustvo koje može dovesti do težih stanja, poput depresije. Ne možemo sa sigurnošću tvrditi da društvene mreže mogu direktno uticati na pojavu osjećaja usamljenosti. Društvene mreže mogu doprinijeti nastanku osjećaja usamljenosti uz druge faktore i pojačati intenzitet", navode iz psihološkog savjetovališta za studente UNIBL.

Poređenje kao najveći neprijatelj

Kako kažu jedan od najvećih problema na društvenim mrežama je poređenje sa ostalima prilikom čega se stvara osjećaj krivice i postavljanje pitanja- Zašto ja ne živim ovako?

"Osoba poredi svoj život, sebe i svoj izgled sa drugima. Kada ta slika nije u skladu sa slikom drugih, može se javiti osjećaj usamljenosti. Pored toga javlja se još jedan fenomen, i to strah o propuštanja (FOMO, fear of missing out). Osoba želi biti u toku sa informacijama i ne želi propustiti nove poruke. Zbog toga ima stalnu potrebu da provjerava telefon i društvene mreže. Ako obavještenje ne stigne svaki put kada se provjeri telefon, osoba se može osjećati usamljeno. Dešava se da ako znam da se sa nekim možemo čuti onlajn, vrlo vjerovatno ćemo preskočiti viđenje. Dugoročno to nas izoluje od prijatelja", kaže Stanković.

Stanković pojašnjava da je važno biti svjestan ovih rizika, te naučiti kako na pametan način iskoristiti društvene mreže te pametno koristi vrijeme sa stvarnim prijateljima i porodicom koje je svakako bolje i kvalitetnije.

Kritički aspekt izostaje

"Prema Žan Pijažeu, sposobnost apstraktnog i kritičkog razmišljanja stičemo tek oko 12. godine, a i tada je potrebna adekvatna stimulacija i podržavajuće okruženje. U našem obrazovnom sistemu, nažalost, jako se malo podstiče kod mladih kritičko razmišljanje, te se znanje najčešće procjenjuje reprodukcijom. Jedan od mogućih razloga je što mladi nisu motivisani da kritički razmišljaju. Škola i društvo u velikoj mjeri sputavaju kritičko razmišljanje, te se više cijeni konformizam i prilagođavanje mišljenju većine", rekla je Rada Stanković.

Da mlade sve manje zanima politika kao i donošenje odluka koji odstupaju od mase nije ništa novo. Prema riječima psihologa pojedinac koji ne može da ostvari ili promijeni nešto često odustaje zbog pritiska društva i smatra da nema sposobnosti da tako nešto i ostvari.

Zanimljivosti

Zašto generacija Z otvoreno govori o platama na poslu?

"Škola i društvo u velikoj mjeri sputavaju kritičko razmišljanje, te se više cijeni konformizam i prilagođavanje mišljenju većine. U politici je važno imati razvijenu takvu vrstu mišljenja. Pored toga, postoji fenomen u psihologiji nazvan naučena bespomoćnost. Pojedinac koji ne može da ostvari ili promijeni nešto ponekad odustaje jer misli da nema potrebne sposobnosti. Isto tako, mladi mogu odustati kada osjećaju da njihovo mišljenje ili stav ne utiču na promjene u društvu i politici", kaže Stanković.

Ona zaključuje da razvijanje kritičkog mišljenja kod mladih može pomoći da se na adekvatan način učestvuje u političkom životu i društvenim procesima.