Proljeće stiže čak 26 dana ranije, ali to uopšte nije dobro

U svjetlu klimatskih promena, proljećno vrijeme danas u Beograd stiže skoro mjesec dana pre njegovog kalendarskog početka.

Zdravlje

Čuveni hirurg tvrdi: Kad bi ljudi ovo znali, izbjegli bi kasapnicu

Ovo su pokazali rezultati originalne analize koju su sproveli dr Vladimir Đurđević i Lazar Filipović sa Instituta za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu, u saradnji sa specijalizovanim portalom Klima101.

Dva koraka analize

"Prema našoj analizi, tokom posljednje decenije proljećno vrijeme stiže u Beograd već 22. februara, što je čak 26 dana prije kalendarskog početka proljeća”, kaže dr Vladimir Đurđević, jedan od vodećih stručnjaka za klimatske promjene na našim prostorima i profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu.

Analiza je imala dva koraka.

Prvo je izmjerena medijalna srednja dnevna temperatura u Beogradu, 20. marta, u periodu od 1961. do 1990. godine. Ta temperatura iznosi 8,8 stepeni - to je nekada bila prosječna temperatura na prvi dan proljeća u Beogradu.

Zatim su autori analize iskoristili ovu temperaturu i tražili: kada je, za svaku godinu od 1961. do danas, ova temperatura bila nadmašena bar pet dana uzastopno.

Porodica

Kumstvo ove dvije porodice u Srbiji traje 370 godina: ''Zna se protokol kada kum ulazi u kuću''

"Taj peti dan smo proglasili ‘početkom proljeća’”, objašnjava Lazar Filipović, autor analize i asistent na Fizičkom fakultetu u Beogradu.

Kako pokazuje analiza, u posljednjoj deceniji (2016-2025), razlika u odnosu na nekadašnju normalu je dramatična: proljećni vremenski uslovi u prosjeku se javljaju već 22. februara.

Proljeće stiže skoro mjesec dana ranije

To znači da proljeće danas stiže u Beograd skoro mjesec dana prije kalendara.

"Prema našoj metodologiji, u ranijoj normali (1961-1990) početak proljeća je imao mnogo ustaljenije ponašanje”, napominje on.

Zdravlje

Počela sezona branja srijemoša - evo zašto je ova biljka jako ljekovita

"Samo četiri puta je početak bio prije 1. marta u ovom periodu, dok se nakon 1991. godine ovo desilo 16 puta", dodao je.

Mada to možda zvuči kao dobra vijest, raniji dolazak proljeća sa sobom nosi i niz povišenih rizika. U poljoprivredi, ranije proljeće znači raniji početak rasta i razvoja biljaka, što podiže rizik od mraza, koji je prethodnih godina drastično uticao na berbu u voćnjacima širom Srbije.

"Pored toga, ima i drugih posljedica kao što je narušavanje godišnjeg hidrološkog ciklusa, širenje raznih štetočina, ranija sezona alergija, raniji rizik od požara na otvorenom”, dodaju autori analize.

Ovo "obesmišljavanje” kalendara dr Vladimir Đurđević vidi kao deo šireg procesa transformacije klime na našim prostorima.

"Možda najzanimljiviji uvid jeste upravo to ‘topljenje zime’”, kaže on.

Društvo

Stigla preporuka poslodavcima: Uveden još jedan neradni dan

"Definitivno idemo ka tome da, umjesto četiri godišnja doba vekovima tipična za umjerene geografske širine, imamo dvije sezone – toplu i hladnu – bez jasnih prelaznih perioda. Jedino nisam siguran kako ćemo ta buduća dva godišnja doba uopšte zvati", dodao je Đurđević

Analiza sa Instituta za meteorologiju u Beogradu potvrđuje da raniji dolazak proleća nije samo naš subjektivni utisak, već nova klimatološka realnost našeg glavnog grada, prenosi "E upravo zato".