Sutra nikako ne uzimajte ovaj predmet u ruke! Vjeruje se da ćete povrijediti sveca

Rođen je 258. godine u Ankiri, od oca neznabošca i majke hrišćanke. Njegova majka Efrosinija, duboko pobožna žena, još u djetinjstvu mu je prorekla mučeničku sudbinu. Preminula je kada je Kliment imao svega dvanaest godina, ostavivši ga da sam nastavi put vjere koji će biti ispunjen patnjom, ali i duhovnom snagom.

Veći dio svog života proveo je u zatvorima, izložen mučenjima i poniženjima zbog hrišćanske vjere, zbog čega je u narodu ostao upamćen kao simbol istrajnosti i žrtve.

Narodna vjerovanja i običaji

Iako ovaj praznik nije označen kao veliki crkveni dan, u mnogim krajevima Srbije sačuvani su posebni običaji. Najpoznatije vjerovanje odnosi se na izbjegavanje korišćenja noževa, makaza i drugih oštrih predmeta.

Prema narodnom predanju, na ovaj dan ne bi trebalo simbolično "povređivati" rane Svetog Klimenta, koji je tokom života bio vezivan, mučen i fizički zlostavljan. Zbog toga se domaćice trude da poslove koji zahtijevaju sječenje obave unapred, a vjernici izbjegavaju sve radnje koje podsjećaju na stradanje svetitelja.

Zašto se ne radi težak posao

U narodu se vjeruje da bi ovaj dan trebalo provesti u miru. Izbjegava se težak fizički rad, veliko spremanje kuće, dvorišta ili imanja. Iako nije strogi praznik, smatra se da Sveti Kliment traži tišinu, sabranost i zajedništvo.

Zato se preporučuje da se vrijeme posveti porodici, prijateljima, molitvi i tihom sjećanju na život i djela sveštenomučenika koji je vjeru stavio iznad sopstvenog stradanja.

U crkvenoj besedi koja se izgovara na ovaj dan posebno se ističe duhovna nagrada mučenika. U njoj se navodi:

"A koji se udostoje dobiti onaj svijet, više ne mogu umreti, jer su kao anđeli."

Ove riječi podsjećaju vjernike da mučeništvo nije kraj, već prelazak u vječni život. Svetitelji poput Klimenta, kroz žrtvu i vjeru, zadobijaju besmrtnost i ulaze u Carstvo nebesko, gdje više nema bola ni stradanja.

(Ona.rs)